hrvatski

Utjecaj prihodovnih uvjeta razmjene na gospodarsku aktivnost Republike Hrvatske

Nakon osamostaljenja, Hrvatska se veoma brzo razvija u otvoreno gospodarstvo liberalnog tipa u skladu s Washingtonskim koncezusom. Sve se to možda i prebrzo dogodilo, jer mlado hrvatsko gospodarstvo još nije bilo spremno na konkurentske pritiske tržišnog privređivanja. Posljedice takve nespremnosti očitovale su se u snažnom rastu uvoza i ne tako snažnom rastu izvoza, što je rezultiralo jakom vanjskotrgovinskom neravnotežom i povećanjem uvozne ovisnosti. Potrebno je naglasiti kako velik udio vanjskog sektora hrvatskom gospodarstvu stvara osnovu za promatranje utjecaja izvoznih i uvoznih cijena na hrvatsku razmjenu i potencijal rasta. U tom smislu ova disertacija predstavlja svojevrsnu nadopunu hrvatske literature u aspektu privrednog razvoja. Uvjeti razmjene kao odnos između izvoznih i uvoznih reflektiraju promjene u relativnim cijenama te kao takvi mogu imati značajan utjecaj na svako gospodarstvo. Ekonomisti naglašavaju postojanje potencijalno jakog utjecaja promjena u uvjetima razmjene na gospodarski rast, posebice u tranzicijskim zemljama. Problematika povezanosti između uvjeta razmjene, volatilnosti uvjeta razmjene i nacionalnog proizvoda vidljiva je u procesu globalizacije, kada svjetske izvozne/uvozne cijene konvergiraju/divegiraju te uzrokuju različite efekte na uvjete razmjene različitih gospodarstava. U pravilu, poboljšavanje u uvjetima razmjene vodi većim razinama investiranja, a time i značajnijem gospodarskom rastu. S druge strane, povećana volatilnost uvjeta razmjene rezultira suprotnim efektom. Osnovni cilj ove disertacije usmjeren je prema analizi utjecaja uvjeta razmjene i volatilnosti uvjeta razmjene na gospodarsku aktivnost Republike Hrvatske promatranjem vremenskih serija. Štoviše, ovaj rad indirektno evaluira i gospodarsku efikasnost kroz povezanost između otvorenosti gospodarstva, volatilnosti uvjeta razmjene i gospodarske aktivnosti. Rezultati istraživanja konzistentni su teoriji, sugerirajući pozitivnu (negativnu) vezu između uvjeta razmjene (volatilnosti uvjeta razmjene) i BDP-a per capita Republike Hrvatske. Nadalje, utvrdili smo kako snažni cjenovni šokovi (posebice u cijeni nafte) kroz povećanu volatilnost uvjeta razmjene mogu utjecati na hrvatski gospodarski potencijal. Uzimajući u obzir cjenovnu neelastičnost uvoza, to će vjerojatno voditi usporavanju rasta proizvodnje, odnosno smanjenom gospodarskog rastu. Kao indikator izvora problema, koncept uvjeta razmjene može pomoći kreatorima makroekonomskih politika u dizajniranju kvalitetnijih rješenja za hrvatsko gospodarstvo. Teorijska važnost poboljšavanja u uvjetima razmjene pojmovno uživa snažnu empirijsku podršku, čime stvara znanstvenu podlogu za daljnja istraživanja i potvrđivanja u okviru hrvatskog gospodarstva.

uvjeti razmjene; prihodovni uvjeti razmjene; volatilnost uvjeta razmjene; proizvodna funkcija; kointegracijski pristup; uvjetni VECM; Hrvatska

nije evidentirano