hrvatski

Trianon, podjela svjetova i bačko-baranjski Hrvati

Krajem Prvoga svjetskog rata Hrvati Bačke i Baranje sudjeluju u stvaranju južnoslavenske države očekujući da će u njoj ostvariti sva ona prava koja su im dokidana za vrijeme austro- ugarske vlasti. Stvaranjem jugoslavenske države proces asimilacije i oslobođenja smatrali su završenim. Međutim, uspostavljena demarkacijska crta razdvajanja u studenome 1918. nije bila i konačna državna granica prema Mađarskoj. Trianonski mirovni ugovor podijelio je Hrvate (Bunjevce, Šokce, Bošnjake) kao i druge narode graničnom crtom koja ih je višestruko razdvajala (kulturno, politički, gospodarski), pa je društveni razvoj dotad snažno povezanih zajednica tekao odvojeno. Djelovanjem agilnih pojedinaca“radićevaca” i “klerikalaca”među pukom mađarizacija Bunjevaca i Šokaca ustuknula je pred hrvatskim nacionalizmom. Istodobno sve zastupljenija “radićevština” postaje glavnom obranom njihova hrvatskog identiteta pred srpskim nacionalizmom. Atentat na Stjepana Radića i hrvatske zastupnike djelovao je na prevladavanje nesuglasica među Hrvatima te postupnu političku homogenizaciju koja će u godinama pred Drugi svjetski rat doživjeti svoj vrhunac. Ističući na prvo mjesto hrvatsko ime Bunjevci i Šokci su dobili svoj jasan nacionalni pravac, a time i političku snagu u tadašnjoj jugoslavenskoj državi.

Trianon; granice; Bačka; Baranja; Hrvati

nije evidentirano