hrvatski

Razlike u unosu fitata vegetarijanskom i ne-vegetarijanskom prehranom

Fitat, sol fitinske kiseline (inozitol-heksakisfosfata), biljci služi skladištenju fosfora i nekih drugih mineralnih tvari. Tijekom probave može inhibirati apsorpciju nekih nutrijenata, prije svega, cinka i željeza. Cilj ovog rada bio je provjeriti hipotezu da se, zbog obilja hrane biljnog podrijetla, vegetarijanskom prehranom unosi više fitata nego ne-vegetarijanskom. Prikupljeno je 60 jednodnevnih dnevnika prehrane uz vaganje, od toga 30 od vegetarijanaca i 30 od ne-vegetarijanaca na temelju kojih je izračunat njihov unos fitata. Prosječan dnevni unos fitata vegetarijanaca bio je 1879, 6 mg, a ne-vegetarijanaca 652, 9 mg (p<0, 05). U radu su predstavljene i neke strategije kojima se može utjecati na inhibicijski učinak, a objašnjen je i potencijalan zaštitni učinak fitata na organizam koji se više ne smatra antinutrijentom, nego korisnom fitokemikalijom. Vegetarijanci bi zbog veće izloženosti fitatima trebali posvetiti pažnju dovoljnom unosu željeza i cinka dok bi ne-vegetarijancima unos veći od procijenjenog mogao biti od koristi u prevenciji nekih kroničnih bolesti.

fitat; unos fitata; vegetarijanci; mineralne tvari; zdravstvena dobrobit

nije evidentirano