hrvatski

GIS analiza ugroženosti padina klizištima u području grada Lepoglave

Klizišta predstavljaju kretanje tla s padine na kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Oblikovanje klizne plohe osnova je razvoju klizišta. Ona se najčešće veže za glinu ili glinovite sedimente bogate koloidnim česticima. Klizanje tla, uz fluvijalnu eroziju, spiranje i jaruženje predstavljaju dominantne destrukcijske procese u genezi istraživanog prostora. Neželjeni učinci klizišta su većinom povezani sa štetom koja nastane na infrastrukturi i gospodarskim objektima. Stalno širenje čovjekovog životnog prostora u područja manje pogodna za gospodarske aktivnosti povećava potrebu za predviđanjem moguće pojave klizišta. Prostorna analiza unutar geografsko informacijskih sustava (GIS) predstavlja temelj vrednovanje prostora s obzirom na ugroženost padina od procesa klizanja. Temeljna metoda prostorne analize ugroženosti padina klizištima u području Grada Lepoglave vezana je za činjenicu da će lokacija pojave novih klizišta biti češća na lokacijama sa sličnim litološkim, geomorfološkim, hidrološkim i drugim prilikama pod kojima su nastala recentna klizišta. Tako su boniteti parametara određeni brojem postojećih klizišta unutar promatrane kategorije uzroka nastanka klizišta. Određen broj zabilježenih klizišta na pojedinoj jedinici svakog promatranog parametra dodijeljen je toj jedinici kao bonitetna kategorija te jedinice. Tako klasificirani kartografski slojevi, spremni su za završnu sintezu metodom prostornog preklapanja. Podaci su organizirani u četiri grupe s obzirom na vrstu uzročnika klizanja: geomorfološki, geološki, bioklimatološki i antropogeni čimbenici. Geomorfološki čimbenici zastupljeni su morfometrijskim obilježjima nagibima i ekspozicijom padina. Najveći bonitet zabilježen je kod nagiba padina kategorija 5 – 12° i 12 – 32°, te na padinama s jugozapadnom ekspozicijom, dok je podjednak razvoj klizišta na sjevernim, južnim i zapadnim ekspozicijama. S obzirom na litološku podlogu najveći bonitet dodijeljen je stijenama određenih kao pješčenjaci, pijesci, lapori i tufovi. Ovakav litološki kompleks najpogodniji je za razvoj klizišta jer se u izmjeni nalaze propusni pjeskoviti i nepropusni glinoviti slojevi. Slični odnos je i kod boniteta pedoloških jedinica gdje su najveće vrijednosti zabilježene na ilovasto do ilovasto glinastom tlu. S obzirom na udaljenost klizišta od talvega dolina (površinskog toka) postoji generalno opadanje broja klizišta porastom udaljenost, tako se 13 klizišta pojavljuje unutar 100 m udaljenosti od toka, 9 u rasponu od 100 – 200 m, a 2 na udaljenosti većoj od 200 m. CORINE model poslužio je za dodjelu boniteta klasama namjene zemljišta. Najviše zabilježenih klizišta nalazi se u klasi kompleksa kultiviranih parcela i nepovezanih gradskih područja. Može se uočiti kako većina klizišta nastaje upravo tamo gdje je utjecajan ljudski čimbenik, odnosno na mjestima intenzivne graditeljske aktivnosti i obrade zemlje. Analiza antropogenog čimbenika određenog kroz udaljenosti od prometnica pokazuje da se sva klizišta nalaze unutar 100 m od prometnice, a čak 70 % klizišta do 30 m udaljenosti. Zadnjom reklasifikacijom, boniteti svih korištenih slojeva podijeljeni su u pet kategorija prema ugroženosti, od vrlo niske do vrlo visoke. Podjela je obavljena na način da su po dvije bonitetne klase smještene u jednu kategoriju, npr. 0 i 1 u vrlo nisku, 2 i 3 u nisku itd. sve do 9 i više kojoj pripada kategorija vrlo visoka ugroženost. Izračunati prikaz ugroženosti padina klizištima pokazuje da je 0, 7 km2 (1 %) područja koja se nalaze u kategoriji vrlo visoke ugroženosti, 13, 1 km2 (20, 5 %) područja u kategoriji visoke ugroženosti, 19, 4 km2 (29, 7 %), u kategoriji srednje ugroženosti, 28, 5 km2 (43, 6 %) u niskoj kategoriji, što ujedno i čini najveći dio područja, te 3, 4 km2 (5, 2 %) područja u vrlo niskoj kategoriji ugroženosti. Najugroženiji je sjeverni dio područja koji obuhvaća 6 naselja s ukupno 1781 stanovnikom (2001.g), 20% od ukupnog stanovništva Grada Lepoglave. Prosječna gustoća stanovnika ovog područja iznosi 95, 6 st/km2, što je ispod gustoće stanovnika Grada Lepoglave (134, 5 st/km2), ali iznad gustoće stanovnika RH. Kad se tome pridoda još gusta mreža prometnica, može se zaključiti da bi šteta od aktiviranja klizišta u tom prostoru bila velika.

klizišta; prostorna analiza; GIS; Lepoglava

nije evidentirano