hrvatski

Alelopatski učinci pet invazivnih vrsta na klijavost i rast klijanaca gorušice (Sinapis alba L.) i pšenice (Triticum aestivum L.)

Invazije stranih vrsta smatraju se jednom od najvećih prijetnji biološkoj raznolikosti na globalnoj razini. Univerzalno objašnjenje za uspješnu invaziju odreñenih biljnih vrsta još uvijek ne postoji, ali u tom kontekstu uobičajeno se spominje nekoliko mehanizama, uključujući alelopatiju. Izvršeno je preliminarno testiranje učinka otopina pripremljenih od suhih listova pet invazivnih vrsta drveća/grmlja i neinvazivne vrste Juglans regia (1, 3 i 5 g/100 mL) na klijavost i rast izdanka klijanaca vrsta Sinapis alba (gorušica) i Triticum aestivum (pšenica) u Petrijevim posudama. Zatim je istražen učinak otopina 3 i 5 g/ 100 mL na sjemenke gorušice i pšenice sañene u posude sa zemljom. Mjereni su postotak klijavosti, masa svježeg i suhog izdanka te duljina izdanka. Nakon tretmana zabilježena je klijavost gorušice 88-100%, te pšenice 65-92%. Kod pšenice nije pronañena statistički značajna razlika meñu koncentracijama 3 i 5 za svježe i suhe mase, duljine i omjer suhe i svježe mase izdanaka, no uočena je značajna razlika za svježe mase izdanaka kod svih tretmana u odnosu na kontrolu. Rezultati mjerenja gorušice su pokazali manju dosljednost. Rezultat dobiven nakon tretmana bagremom značajno se razlikovao od kontrole u svim slučajevima, osim kod omjera suhe i svježe mase izdanka u slučaju gorušice tretirane 3%-tnom otopinom. Upotrebom šireg spektra koncentracija mogli bi se dobiti jasniji rezultati. Takoñer, gorušica se čini manje osjetljivom od pšenice na tretmane koji su ovdje upotrijebljeni.

Acer negundo; Ailanthus altissima; Amorpha fruticosa; Reynoutria japonica; Robinia pseudoacacia

nije evidentirano

engleski

Allelopatic effects of five invasive species on germination and seedling growth of Sinapis alba L. and Triticum aestivum L.

Invazije stranih vrsta smatraju se jednom od najvećih prijetnji biološkoj raznolikosti na globalnoj razini. Univerzalno objašnjenje za uspješnu invaziju odreñenih biljnih vrsta još uvijek ne postoji, ali u tom kontekstu uobičajeno se spominje nekoliko mehanizama, uključujući alelopatiju. Izvršeno je preliminarno testiranje učinka otopina pripremljenih od suhih listova pet invazivnih vrsta drveća/grmlja i neinvazivne vrste Juglans regia (1, 3 i 5 g/100 mL) na klijavost i rast izdanka klijanaca vrsta Sinapis alba (gorušica) i Triticum aestivum (pšenica) u Petrijevim posudama. Zatim je istražen učinak otopina 3 i 5 g/ 100 mL na sjemenke gorušice i pšenice sañene u posude sa zemljom. Mjereni su postotak klijavosti, masa svježeg i suhog izdanka te duljina izdanka. Nakon tretmana zabilježena je klijavost gorušice 88-100%, te pšenice 65-92%. Kod pšenice nije pronañena statistički značajna razlika meñu koncentracijama 3 i 5 za svježe i suhe mase, duljine i omjer suhe i svježe mase izdanaka, no uočena je značajna razlika za svježe mase izdanaka kod svih tretmana u odnosu na kontrolu. Rezultati mjerenja gorušice su pokazali manju dosljednost. Rezultat dobiven nakon tretmana bagremom značajno se razlikovao od kontrole u svim slučajevima, osim kod omjera suhe i svježe mase izdanka u slučaju gorušice tretirane 3%-tnom otopinom. Upotrebom šireg spektra koncentracija mogli bi se dobiti jasniji rezultati. Takoñer, gorušica se čini manje osjetljivom od pšenice na tretmane koji su ovdje upotrijebljeni.

Acer negundo; Ailanthus altissima; Amorpha fruticosa; Reynoutria japonica; Robinia pseudoacacia

nije evidentirano