hrvatski

Promjene incidencije i mortaliteta od cerebrovaskularnih bolesti u RH od 2001. do 2010. godine

Cerebrovaskularni inzult predstavlja veliki medicinski, socijalni i ekonomski problem kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Na ljestvici uzroka smrti na razini svijeta nalazi se na drugom mjestu, a u nekim razvijenim zemljama na trećem mjestu. Ciljevi ovog diplomskog rada su bili analizirati trend pojavnosti i incidenciju cerebrovaskularnog bolesti i njihovih posljedica u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2010. godine, analizirati podatke iz mortalitetne statistike o umiranju od CVI, drugih cerebrovaskularnih bolesti i posljedica cerebrovaskularnih bolesti, te utvrditi razlike po spolu i dobi. Potrebni podaci su prikupljeni iz publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno iz „Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa“. Rezultati istraživanja pokazuju da se ukupna stopa smrtnosti izazvana cerebrovaskularnim bolestima smanjuje i najniža je 2010. kada je iznosila 172, 5/100.000 stanovnika. Uočen trend pada mortaliteta govori u prilog poboljšane dijagnostike i terapije, ali i sve boljih preventivnih mjera. Stopa smrtnosti žena zbog cerebrovaskularnih bolesti je viša od stope smrtnosti muškaraca, što se može opravdati većim brojem umrlih žena u starijim dobnim skupinama te zbog većeg broja starijeg ženskog stanovništva. Statistički je značajno veća incidencija cerebrovaskularnih bolesti kod starije dobne skupine. Najčešći uzrok smrti kao pojedina dijagnoza iz skupine cerebrovaskularnih bolesti u RH je cerebrovaskularni inzult osim kod mlađe dobne skupine kod kojih su najčešće uzroci druge cerebrovaskularne bolesti. Rezultati potvrđuju da su cerebrovaskularne bolesti javno-zdravstveni problem, te da je potrebna edukacija stanovništva o bolesti, promicanje zdravih životnih navika te bolje mjere prevencije kako bi se smanjila incidencija i mortalitet zbog cerebrovaskularnih bolesti.

Cerebrovaskularne bolesti; mortalitet; incidencija

nije evidentirano