crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 594390

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Primorac, Jakša; Ćaleta, Joško
Naslov: "Professionals": Croatian Gusle Players at the Turn of the Millennium
Knjiga: Balkan Epic. Song, History, Modernity
Urednik/ci: Bohlman, Philip V. ; Petković, Nada
Izdavač: Scarecrow Press
Grad: Lanham, MD
Godina: 2011
Serija: Europea: Ethnomusicologies and Modernities
Raspon stranica:: 145-200
Ukupni broj stranica u knjizi:: 56
ISBN: 978-0-8108-7799-3
Ključne riječi: Croatia, gusle players, past and present
Sažetak:
U opsežnom poglavlju u knjizi autori propituju povijesne dimenzije hrvatskih guslarskih tradicija i razne aspekte glazbovanja suvremenih hrvatskih guslara. Prvo općenito razmatraju višestoljetnu prisutnost usmene epike i gusala u Hrvatskoj i u Hrvata u BiH, a potom se usredotočuju na pregled folklorističkih, etnomuzikoloških i drugih istraživanja od 18. do 21. stoljeća. Zatim analiziraju suvremeno hrvatsko guslarstvo. Iako su tradicijsko glazbalo Hrvata, gusle i guslanje nisu glazbena praksa koju većina današnjih Hrvata prepoznaje kao pozitivan dio vlastitog nacionalnog i kulturnog nasljeđa i suvremene stvarnosti. Guslarstvo je, ukupno gledajući, potcijenjeni i marginalni žanr u kontekstu sveukupne hrvatske glazbene scene pa i one tradicijske glazbe. Suvremeni guslari hrvatske etničke pripadnosti najvećim dijelom žive, ali i nastupaju samo u zoni brdske Dalmacije i susjednog područja Hercegovine i jugozapadne Bosne. Prvi razlog zašto se guslarstvo slabo sačuvalo u Hrvatskoj predstavlja opći proces ubrzanog nestajanja starijih oblika folklora usljed neprestane industrijalizacije i urbanizacije od 19. stoljeća sve do danas. U tom su procesu nestajale i sve vrste pripovjednih pjesama, a osobito epske pjesme koje su mlađe generacije tijekom vremena sve više smatrale primitivnima (zaostalima) i monotonima (dosadnima). Druga bitna komponenta odioznosti spram guslarske glazbe je pitanje odnosa šire hrvatske javnosti prema tradicijskom glazbenom sustavu u dalmatinskom zaleđu čija se ''sirova buka'' u javnom diskursu obično povezuje s vrlo prisutnim stereotipom o primitivnosti, zaostalosti, sirovosti, zatucanosti, nasilnosti i grabežljivosti stanovnika dalmatinskog zaleđa koji o njima često izražavaju drugi stanovnici Hrvatske. Stereotip o ''primitivnosti'' stanovništva u ovom se slučaju izjednačava sa stereotipom o ''primitivnošću'' glazbe koju baštini. Dalje, u očima najvećeg dijela suvremenih Hrvata gusle ne predstavljaju tipičan simbol hrvatstva odnosno svehrvatskog identiteta, nasuprot obrnutom stanju u Srba i Crnogoraca. Vodeći se historijskoantropološkom metodom, autori razmatraju raznorodne mijene u glazbovanju hrvatskih guslara od stvaranja prve južnoslavenske države 1918. do rata za samostalnost 1991., prvenstveno uzrokovane burnim političkim zbivanjima, brojnim prevratima i različitim ideološkim osnovicama. U posljednjem su ratu na hrvatsku javnu scenu isplivali moderni guslari, čime se potpuno potvrdila teza nekih istraživača da ratovi i razdoblja velikih političkih napetosti obnavljaju usmenu epiku. Suvremeni hrvatski guslari su prije svega kroničari suvremenog doba i svojim novim pjesmama nastoje odašiljati vrlo konkretne političke i društvene poruke hrvatskoj, a često i regionalnoj i svjetskoj javnosti. Stoga se u ovom istraživanju autori najuže dotiču suvremenih hrvatskih političkih odnosa, analizirajući javni i znanstveni diskurs hrvatskih intelektualaca, "lijevih" i "desnih", o guslarima. Lokalne, etničke, nacionalne i vjerske elite često su politički instrumentalizirale i instrumentaliziraju epski žanr. S druge strane, suvremena guslarska usmena epika u odnosu na nekadašnju posjeduje puno veću eksplicitnost izražavanja političkih i ideoloških ideja zbog potpune demokratizacije javne misli. Drugi dio rada naslovljen ''Profesionalci'' posvećen je užim etnomuzikološkim aspektima suvremenoga hrvatskog guslarstva. Autori analiziraju tipove guslara, njihove javne nastupe na "dernecima" i raznovrsnim pozornicama, guslarsku glazbenu vještinu, promjene u repertoaru te vanjsko ponašanje i izgled guslara. Pošto je recentni hrvatski diskurs o potrebi kulturološkog ''bijega s Balkana'' postavio gusle u vrlo ograničeni prostor egzistencije, u zaključnom dijelu autori pokušavaju predočiti budućnost hrvatskih guslara i guslarstva u kontekstu suvremenih procesa i trendova unutar žanrova tradicijske glazbe i sveukupne kulturne politike u Hrvatskoj i u Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Izvorni jezik: ENG
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Upisao u CROSBI: jaksa@hazu.hr (jaksa@hazu.hr), 23. Ruj. 2012. u 14:29 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4