hrvatski

PROSTORNA I VREMENSKA RASPODJELA BIOMASE TINTINIDA U OKOLICI SPLITA (SREDNJI JADRAN)

Raspodjelu biomase lorikatnih trepetljikaša smo istraživali na tri postaje, u istočnom i središnjem dijelu Kaštelanskog zaljeva (S1 i S3), te u Splitskom kanalu (S5), od siječnja 1998. do studenog 1999. godine. Uzorkovali smo od površine do dna, Niskinovim crpcima, u intervalima od 5 ili 10 m. Za mikroskopsku su analizu korišteni obrnuti mikroskopi „Olympus“ IMT-2 i CK40 pri povećanju od 100, 200 i 400 puta. Biomasa tintinida je računata primjenom geometrijske metode. Biomasa tintinida proporcionalno se povećava duž trofičkog gradijenta od Splitskog kanala (S5) prema istočnom dijelu zaljeva (S1) za 23 puta. Godišnja raspodjela biomase tintinida pokazuje sezonalnost sa zimsko-proljetnim i jesenskim maksimumima. Najviša je prosječna vrijednost od 26, 56±11, 48 gC L-1 zabilježena na postaji S1 u rujnu 1998. godine, s maksimalnom biomasom od 39, 46 gC L-1, na dubini od 10 m. Vrsta Codonellopsis schabi čini 80% ukupne biomase. Najniža je biomasa tintinida zabilježena u ljetnom razdoblju. Kolebanje ukupne biomase tintinida na prostornoj i vremenskoj skali u značajnoj je korelaciji s raspodjelom njihove brojnosti. Dobiveni rezultati ukazuju da na biomasu ove cilijatne komponente zooplanktona utječe trofičko stanje ekosustava kao i njihov sezonski ciklus. Zbog toga mogu biti dobri pokazatelji stupnja trofije nekog područja, te imati ključnu ulogu u planktonskim hranidbenim mrežama.

tintinidi; biomasa; stupanj trofije; Jadransko more

nije evidentirano