hrvatski

ANALIZA EKSTRINZIČNIH POVRATNIH INFORMACIJA MOTORIČKOG UČENJA U ALPSKOM SKIJANJU

S ciljem konstrukcije i validacije mjernog instrumenta za procjenu ekstrinzičnih povratnih informacija te utvrđivanjem relacija antropoloških obilježja s diskretnim i serijskim motoričkim znanjima iz alpskog skijanja provedeno je istraživanje na uzorku od 105 polaznika prvog i drugog dijela specijalističke edukacije za učitelje skijanja Hrvatskog zbora učitelja i trenera sportova na snijegu (HZUTS). Ukupni uzorak ispitanika po kriterijima spola i ranga podijeljen je na četiri subuzorka i to: 16 polaznica (Ž) i 51 polaznika (M) izobrazbe za učitelja skijanja, 10 kandidatkinja (Ž) i 28 (M) kandidata za pripravnike učitelje skijanja. Ispitanici su testirani s 9 standardnih morfoloških mjera (za procjenu longitudinalne i transverzalne dimenzionalnosti skeleta, volumena i masa tijela te potkožnog masnog tkiva) ; 8 testova za procjenu motoričkih sposobnosti (2 testa za procjenu agilnosti, test za procjenu frekvencije pokreta, test za procjenu eksplozivne snage, 2 testa za procjenu repetitivne i statičke snage te 2 testa za procjenu ravnoteže) ; 5 varijabli za procjenu diskretnih motoričkih znanja alpskog skijanja ; 2 varijable za procjenu natjecateljske učinkovitosti te 2 varijable za procjenu serijskog znanja alpskog skijanja (novokonstruirani poligon). U svrhu analiziranja osjetljivosti izračunati su deskriptivni statistički parametri dok su normaliteti distribucija provjereni Kolmogorov – Smirnovljevim testom (KS). Objektivnosti sudaca utvrđena je Cronbach alpha koeficijentom, inter - item korelacijom te interkorelacijama između sudaca (čestica). Razlike između subuzoraka u primijenjenim varijablama izračunate su analizom varijance. Sukladno postavljenim ciljevima relacije između prediktorskih skupova varijabli i kriterija utvrđene su serijom regresijskih analiza. Dobiveni rezultati ukazuju na dobre metrijske karakteristike novokonstruiranog poligona za procjenu skijaških znanja, a ta spoznaja otvara nove perspektive u unaprjeđenju dokimoloških zahvata u procesu izobrazbe učitelja skijanja. Razlike u morfološkim obilježjima subuzoraka s obzirom na skijaški rang nisu utvrđene što znači da muške i ženske populacije kandidata za učitelje i pripravnika učitelja skijanja posjeduju sličan morfološki sklop. Međutim, utvrđeno je da pripravnici i pripravnice za učitelja skijanja posjeduju višu razinu motoričkih sposobnosti od kandidata i kandidatkinja za učitelje, a posebno u mjerama temeljem kojih je moguće procijeniti kondicijsku pripremljenost što ukazuje na izraženiju kineziološku angažiranost kandidata za pripravnike što se može dovesti u vezu i s dobi ispitanika. U prostoru skijaških znanja, odnosno skijaške kvalitete dobile su se oprečne informacije koje su od iznimnog značaja. Naime, kod muške populacije utvrđena je očekivana superiornost kandidata za učitelje skijanja u izvedbi skijaških elemenata u odnosu na polaznike pripravničkog tečaja, što kod ženske populacije nije slučaj. Pripravnice za učitelje skijanja ostvarile su bolje rezultate u svim testovima, a statistički značajne razlike utvrđene su u izvedbi izrazito dinamičkih skijaških tehnika koje karakterizira brza promjena pravca kretanja. Uzrok ove neuobičajene pojave, koja može (i treba) imati reperkusije na proces selekcije učitelja skijanja, leži u činjenici da polovicu populacije pripravnica učitelja skijanja čine natjecateljice u alpskom skijanju. Dakle, prethodna natjecateljska angažiranost u skijanju više je nego dobar prediktor za selekciju kvalitetnih učitelja skijanja. Analizom utjecaja pojedinih dimenzija antropološkog statusa na kvalitetu izvedbe i rezultatsku učinkovitost dobivene su također zanimljive informacije koje su uglavnom potvrdile prethodne spoznaje (uz značajan doprinos produbljivanju istih) ali i dovele do novih informacija. Naime, ponovno su potvrđene dosadašnje spoznaje koje su pokazale da morfološka građa nema presudan utjecaj na razinu usvojenosti skijaških znanja učitelja skijanja. Međutim, za razliku od prethodnih istraživanja, u području motoričkih sposobnosti kod muške populacije utvrđeno je kako viša razina motoričkih sposobnosti, a posebno kondicijska pripremljenost, ima statistički značajan utjecaj na kvalitetu izvedbe kompleksnog skijaškog poligona. Analizom utjecaja diskretnih i serijskih motoričkih znanja na izvedbu poligona utvrđeno je kako se temeljem razine motoričkih znanja može napraviti sasvim logična predikcija kvalitete izvedbe i rezultatske učinkovitosti u svladavanju skijaškog poligona kod kandidata za učitelje i pripravnike učitelja skijanja. Iako to u konačnici nema poseban značaj na ukupnu spoznaju valja naglasiti da se u ovom slučaju temeljem više razne diskretnih i serijskih motoričkih znanja kod ženske populacije može napraviti preciznija predikcija brzine izvedbe, a kod muške populacije kvalitete izvedbe poligona. Razlozi se vjerojatno nalaze u već spomenutoj domeni natjecateljske skijaške angažiranosti, posebno kandidatkinja za pripravnike učitelja skijanja. Visoke korelacije između kvalitete izvedbe i rezultatske učinkovitosti pri svladavanju skijaškog poligona ukazuju na opravdanu primjenu oba sustava procjenjivanja skijaških znanja učitelja skijanja. Iako je ekspertna procjena motoričkih znanja u pravilu nezamjenjiva dobiveni rezultati omogućavaju i drugačiji pristup procjenjivanja kvalitete učitelja skijanja koji u konačnici egzistira u natjecateljskom dijelu alpskog skijanja. Dakle, ekonomičnost i egzaktnost testiranja izvedbe poligona vremenskom mjerom, umjesto procjene sudaca je stvarnost i vjerojatno izgledna budućnost. Međutim, preporuča se odabrati put «paralelnog» ocjenjivanje što u konačnici može dovesti do stvaranja kvalitetnih vremenskih normi koje mogu značajno unaprijediti proces selekcije u izobrazbi učitelja skijanja ali i drugih populacija koje pripadaju obitelji naprednih alpskih skijaša.

/

nije evidentirano