hrvatski

Naslov?! Koji naslov?!

U radu autorica nastoji odgovoriti na pitanje što nam sažimanje teksta u naslov može otkriti o učenikovoj sposobnosti razumijevanja čitanjem. Istraživanje čiji su rezultati ovdje djelomice predstavljeni temelji se na primjeni triju različitih clozetestova napisana na engleskom kao stranom jeziku. Cjelokupan postupak rekonstrukcije tekstova s konačnim ciljem konstruiranja njihova značenja proveden je među 37 učenika (13-14 godina) dviju osnovnih škola u Puli, a materijal sniman na audiovrpce naknadno je transkribiran, kodiran i analiziran na uzorku od 111 verbalnih protokola. Nakon svakoga zadatka čitanja u formatu cloze-testa uslijedio je polustrukturirani intervju u kojemu se prvo pitanje odnosilo na prijedlog odgovarajućega naslova pročitanoga teksta. To je pitanje postavljeno da bi se provjerilo mogu li ispitanici sažeti tekst u smisleni naslov i kojim se sredstvima, odnosno podatcima, pritom najčešće služe. Zabilježeni su odgovori raspoređeni u tri kategorije: prihvatljiv naslov, djelomično prihvatljiv naslov i neprihvatljiv naslov/bez naslova. Dobiveni rezultati pokazuju da se čitatelji s iskustvom čitanja na stranom jeziku utemeljen na učenju engleskoga jezika uglavnom oslanjaju na podatke izravno navedene u tekstu dok predlažu njegov naslov – čak i onda kada ih nepotpuno razumiju ili uopće ne razumiju. Najrjeđe su zabilježeni prijedlozi koji odražavaju određeni odmak od samoga teksta, odnosno prijedlozi u kojima se može prepoznati kritičko razmišljanje čitatelja i njegovo dublje promišljanje pročitanoga teksta, dok su prijedlozi koji nisu bili u potpunosti prihvatljivi najčešće otkrivali neki jezični problem. Nakon analize rezultata može se zaključiti, između ostaloga, kako se u našim školama strategiji sažimanja teksta u smisleni naslov ne pridaje dovoljna pozornost jer se uglavnom smatra da se konkretnim pitanjima o tekstu i/ili u razgovoru o tekstu najučinkovitije provjerava sposobnost njegova razumijevanja. Dodatna potvrda proizlazi također iz otvorenoga čuđenja i zbunjenosti većine ispitanika na samom početku intervjua, što se može pročitati već u naslovu ovoga rada

sposobnost razumijevanja čitanjem; sažimanje teksta u naslov;

nije evidentirano