hrvatski

Nosi li dobre roditelje roda?! Odgovorno roditeljstvo za kompetentno dijete

U knjizi pod naslovom „Nosi li dobre roditelje roda?! Odgovorno roditeljstvo za kompetentno dijete“, u četiri poglavlja i dodatku teorijski se razmatraju pitanja: kompetencija, suvremenog shvaćanja djece i njihovih roditelja te značaja i uloge ustanova ranog i predškolskog odgoja na stjecanje i razvoj njihovih kompetencija. Pozivajući se na veliki broj domaćih i stranih znanstvenih i stručnih izvora, autorica navedena pitanja smješta u svakodnevni obiteljski kontekst, vidjevši ga kao neograničeni i prirodni prostor koji omogućuje (uz zadovoljenje uvjeta kvalitete) stjecanje i razvoj kompetencija djece i odraslih. Teorijska razmatranja pojedinih pitanja, obogaćena su primjerima iz svakodnevne roditeljske prakse i savjetodavnog rada autorice. U prvom, uvodnom poglavlju knjige, pozornost je usmjerena na određenje, dinamičnost, promjenjivost i mogućnost izgradnje i nadogradnje kompetencija (djece i odraslih) te njihov značaj za uspješno funkcioniranje pojedinca u suvremenom svijetu. Suvremeno roditeljstvo neodvojivo je od niza vrlo specifičnih kompetencija među kojima one pedagoške zavrjeđuju posebnu pozornost. Navedene „Priče iz života“ oprimjeruju teorijska razmatranja omogućujući čitateljima prepoznavanje i osvješćivanje vlastite pedagoške kompetencije kao i svakodnevnih situacija u obiteljskom okruženju koje mogu značajno doprinijeti razvoju kompetencija njihove djece. Dječje kompetencije promatrane su kroz prizmu interakcija sa socijalnim okruženjem, dječje autonomnosti te sposobnosti interaktivnog korištenja jezika, simbola, znanja i td. Ovo poglavlje završava pružanjem mogućeg odgovora na pitanje: Zašto je djetetu važno imati kompetentnog roditelja? Drugo poglavlje, usmjereno je na suvremeno shvaćanje djeteta i razvoj njegovih kompetencija u obiteljskom okruženju. Ono se fokusira na pojedine aspekte percepcije djeteta kao: istraživača, aktivnog subjekta vlastita razvoja te aktivnog čimbenika zajednice. Navedeni primjeri u ovom poglavlju potiču čitatelja na promišljanje važnosti oblikovanja obiteljskog konteksta i primjerenih odgojnih postupaka koji mogu osigurati i značajno unaprijediti razvoj djetetovih kompetencija. Istodobno, oni skreću pozornost na nužnost promjene percepcije i razumijevanja djeteta, igre, učenja te njegova razvoja. U završnom dijelu ovog poglavlja, razmatra se obiteljsko okruženje kao poligon koji omogućuje razvoj djetetove strasti za učenjem i „učenje kako učiti“ putem kvalitetnih interakcija s odraslima i vršnjacima. Treće poglavlje, posvećeno je razumijevanju suvremenih roditelja, njihova roditeljstva, zahtjevnih roditeljskih uloga te očekivanja društva od njih. Zahtjevnoj roditeljskoj ulozi može uspješno odgovoriti jedino kompetentan roditelj koji istražuje i unaprjeđuje vlastito roditeljstvo, pri tome je kreativan i stalno uči, uravnotežen je i odgovoran u svojoj roditeljskoj ulozi, promiče i štiti djetetove interese i prava te se ponaša kao suradnik i voditelj na putu djetetova odrastanja vodeći računa da za svoje dijete izabere najbolje. U dodatku, nalazi se šest najčešćih mitova i zabluda u roditeljstvu s kojima se najčešće susreću savjetovatelji u savjetodavnom radu s roditeljima djece rane i predškolske dobi kao što su: nekritičnost u zaštiti djece, prebacivanje krivnje (za neuspjeh u roditeljstvu) na partnera, količina pružene roditeljske ljubavi i razmaženost djece, učinci nagrađivanja i kažnjavanja u odgoju, kvalitetno provođenje vremena roditelja i djeteta te nekritičnost u promišljanju roditeljskog ponašanja. Uz svaku temu, čitatelju je ponuđen set pitanja koja imaju za cilj potaći ga na samoprocjenu vlastita roditeljskog djelovanja te ga voditi na putu njegova unaprjeđivanja.

dijete; institucionalni kontekst; kompetencije; obiteljski kontekst; roditelj

nije evidentirano