hrvatski

Razumijevanje emocija kao komponenta emocionalne inteligencije u ranoj adolescenciji

Provedenim istraživanjem pokušalo se objediniti dvije teorije (Rosemanovu teoriju emocija i Mayer-Saloveyev model emocionalne inteligencije), s ciljem provjere konstrukta razumijevanja emocija na temelju osnovnih pretpostavki Rosemanove teorije emocija. U prvom su dijelu istraživanja definirane emocije na temelju postavki Rosemanovog modela, u kontekstu sposobnosti razumijevanja emocija. Rezultati su zatim kros-validirani na drugoj skupini ispitanika, uz dodatnu provjeru odnosa sposobnosti razumijevanja emocija i nekih teorijski relevantnih konstrukata. Rosemanova strukturalna teorija emocija pretpostavlja da se svaka situacija procjenjuje na temelju sedam relevantnih dimenzija (neočekivanost, željenost, motivacija, vjerojatnost, uzročnost, kontrolabilnost i tip problema). Kombinacijom procjena na tih sedam dimenzija definirano je 14 emocija. Svaka emocija opisana je s tri situacije, što je rezultiralo Testom razumijevanja emocija od 42 čestice. Test razumijevanja emocija ima nešto lakši prosječan indeks lakoće i zadovoljavajuću pouzdanost unutarnje konzistencije. Rezultati pokazuju da i ispitanici i eksperti na temelju tako definiranih dimenzija mogu razumjeti koja emocija će se javiti u određenoj situaciji. Prilikom provjere dimenzionalnosti prostora Rosemanove strukture emocija (faktorskom analizom i hijerarhijskom klaster analizom) nije došlo do očekivanog grupiranja onih emocija koje su bliskije po dimenzijama procjene. Budući da se Testom razumijevanja emocija mjeri sposobnost razumijevanja emocija (grana emocionalne inteligencije), u skladu s očekivanjima pronađene su spolne razlike, s time da su djevojčice uspješnije u rješavanju zadataka u odnosu na dječake. Također učenici 7. i 8. razreda uspješniji su u rješavanju testa od učenika 5. razreda. Najviša povezanost dobivena je između Testa razumijevanja emocija i Testa rječnika emocija. Povezanost s kognitivnim sposobnostima, odmjerenih pomoću Testa neverbalnih neprekinutih nizova, je također značajna ali niža nego povezanost s mjerom emocionalne inteligencije. Najniža je povezanost između Testa razumijevanja emocija i osobina ličnosti petofaktorskog modela. Nakon kontrole relevantnih varijabli (spol, dob, inteligencija i osobine ličnosti), razumijevanje emocija imalo je malen ali značajan doprinos objašnjenju varijanci kriterijskih varijabli (od 1% do 6%). Razumijevanje emocija imalo je značajan doprinos u objašnjenju altruističnog i agresivnog ponašanja, anksioznosti i depresivnosti te mjera školskog, nakon kontrole demografskih karakteristika, osobina ličnosti i kognitivnih sposobnosti.

Test razumijevanja emocija; emocionalna inteligencija; rana adolescencija; socio-emocionalno funkcioniranje; mentalno zdravlje; školski uspjeh

nije evidentirano