hrvatski

Staroegipatske zbirke u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se čuva najmanje 4500 staroegipatskih predmeta koji se mogu datirati od preddinastijskoga razdoblja Badari do arapskoga osvajanja Egipta 642. godine. Najveći broj nalazi se u posjedu gradskih i područnih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a nepoznat broj čuva se i u privatnim zbirkama. Pitanje broja predmeta koji se čuvaju u privatnome posjedu još uvijek ostaje otvoreno. Većina predmeta koji se čuvaju u muzejskim i privatnim zbirkama uglavnom su sitni predmeti. U zbirkama dominiraju skarabeji, amuleti, šauabtiji, pločice od raznih materijala, nakit, znakovi plodnosti, statuete raznih božanstava, ali također se može naći i obuća, razni tipovi posuda, kanope, prikazi životinja te muške i ženske statue. Među brojnim predmetima moguće je također identificirati veću zbirku kipova bogova (većinom prikazi Ozirisa i Izide), razne drvene i kamene stele s natpisima i slikovnim prikazima uglavnom pogrebnoga karaktera, natpise na papirusu ili lanenim trakama i knjige mrtvih. Posebno treba izdvojiti sarkofage za ukop ljudskih i životinjskih ostataka, mumije te povoje mumija. Trinaest sfingi ili njihovih dijelova, koje su se nekad nalazile u Dioklecijanovoj palači u Splitu, čine posljednju skupinu predmeta. Po broju predmeta koji se čuvaju u muzejskim institucijama posebno se ističu zbirke Arheološkoga muzeja u Zagrebu, Muzeja Mimara u Zagrebu, Arheološkoga muzeja u Dubrovniku, Arheološkoga muzeja u Splitu i Arheološkoga muzeja Istre u Puli. U svojemu izlaganju autor će dati historiografski pregled nastanka pojedinih zbirki, njihovu vrijednost te trenutačno stanje istraživanja.

staroegipatske zbirke; Hrvatska

nije evidentirano