hrvatski

Tko vjeruje u mitove o nasilju nad ženama? Rezultati istraživanja na dva hrvatska sveučilišta

Suvremena obitelj prolazi kroz značajne promjene zbog socijalne dinamike u kojoj je posebno značajna emancipacija žena, ali i zbog društvenog razvoja uopće. Opterećenje radnim vremenom i grubo reduciranje sadržaja okvira obiteljskog života te općenito stresne društvene prilike dovode do brojnih konfliktnih situacija. Danas se susrećemo sa sve većim brojem obitelji u kojima su odnosi poremećeni i neskladni. Za razliku od drugih društvenih grupa koje nastoje poduzeti sve potrebne mjere kad ne funkcioniraju, obitelj se često sudbinski miri sa situacijom koja narušava skladan obiteljski život. Obiteljski problemi nerijetko eskaliraju u nasilje, koje se očituje u različitim oblicima: fizičkom, psihičkom, seksualnom i ekonomskom. Nasilje u obitelji uvijek pretpostavlja zloupotrebu moći u odnosima koji se temelje na nejednakosti (Ajduković, Pavleković, 2000), a najčešće se radi o nasilju muškarca nad svojom ženom ili intimnom partnericom. O nasilju nad ženama postoje brojni mitovi – uvjerenja koja nastaju kad se ne posjeduje dovoljno činjenica o nekoj pojavi. Upravo raširenost takvih mitova može objasniti poteškoće i sporost unošenja promjena u zakonodavstvo te ograničeni raspon intervencija koje se nude u slučajevima obiteljskog nasilja. Izlaganje se temelji na rezultatima istraživanja provedenog metodom ankete na studentskoj populaciji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu tijekom 2012. godine (N=316). Cilj istraživanja bio je utvrditi koji su najzastupljeniji mitovi o nasilju nad ženama te utvrditi postoje li određene povezanosti ovih vjerovanja sa sklonošću seksizmu te nekim sociodemografskim i sociokulturnim karakteristikama ispitanih studenata poput spola, mjesta odrastanja, stupnja obrazovanja roditelja i imovinskog stanja obitelji.

mitovi o nasilju; nasilje nad ženama; ravnopravnost spolova; seksizam; studentska populacija

nije evidentirano