Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

In Memoriam: prof. dr. sc. Adam Benović (1943-2011) (CROSBI ID 186849)

Prilog u časopisu | ostalo

Jasprica, Nenad In Memoriam: prof. dr. sc. Adam Benović (1943-2011) // Priroda (Zagreb), 1009 (2012), 48-49

Podaci o odgovornosti

Jasprica, Nenad

hrvatski

In Memoriam: prof. dr. sc. Adam Benović (1943-2011)

Dr. sc. Adam Benović, redoviti profesor i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, napustio nas je 6. prosinca 2011. Adam Benović je rođen 1943. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu je završio u Dubrovniku, a studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Koncem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća boravio je na specijalizaciji u institutu Stazione Zoologica di Napoli, u Italiji, gdje je radio na planktonskim uzorcima prikupljenim u Tirenskom moru i južnom Jadranu. Kao rezultat toga rada napisao je i obranio 1971. magistarski rad pod naslovom “Prilog komparaciji faune hidromeduza južnog Jadrana i Napuljskog zaljeva“. Tijekom prve polovice sedamdestih sudjelovao je u istraživačkim ekspedicijama brodovima “Baldo Kosić, ” “Vila Velebita” i “Andrija Mohorovičić” u Jadranskom moru, a rezultate je prikazao u doktorskoj disertaciji pod naslovom “Biomasa mrežnog zooplanktona u Jadranskom moru” koju je obranio 1977. na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1970. zaposlio se u tadašnjem Biološkom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, prednikom današnjeg Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. U razdoblju od 1977. do 1990. obavljao je dužnost direktora Instituta. Ekologija mora bila je Adamova znanstveno-stručna preokupacija punih četrdeset godina. Ukupno je objavio preko stotinu radova u različitim međunarodnim i domaćim časopisima. Najznačajnija znanstvena otkrića objavio je u prestižnom časopisu Nature, a pisao je članke i u stručno-popularnim časopisima. Njegovo najznačajnije znanstveno postignuće jest otkriće novih vrsta meduza u Kvarneru i Mljetskim jezerima, ali i pronalazak uzročnog mehanizma nestanka mnogih vrsta meduza u sjevernom Jadranu. Potvrdio je hipotezu o meduzama kao evolucijski najstarijim vrstama te njihovim prihvaćanjem kao pokazatelja stabilnosti u morskim ekosustavima, osobito u promjenama uvjetovanim posljedicama globalnog zagrijavanja. Rezultati tih istraživanja naišli su na širok odjek u međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Bio je suradnik, ali i voditelj projekata, studija utjecaja na okoliš, elaborata i stručnih podloga u Hrvatskoj i inozemstvu. Svojim opusom i djelovanjem znatno je utjecao na proširenje temeljnog i praktičnog znanja o ekologiji mora te pridonio mnogim korisnim poduhvatima, kao što su zaštita mora i poboljšanje prakse u uzgajalištima školjkaša. Naročito je zaslužan za zaštitu i održivi razvitak Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata u moru te Nacionalnog parka Mljet. Posebno je volio isticati važnost regionalnog kanalizacijskog sustava Neum-Mljetski kanal, u čijoj je izgradnji osobno odigrao značajnu ulogu. Bio je voditelj mnogih magistarskih radova i doktorskih disertacija. Bio je priznati član međunarodnih i domaćih strukovnih udruga, uredništava znanstveno-stručnih časopisa te sudionik u stranim i domaćim upravnim tijelima. Neki od tih su: Međunarodni odobor za znanstveno istraživanje Sredozemnog mora, Europsko društvo za marikulturu, Društvo za istraživanje hidrozoa, Znanstveno vijeće Instituta za marinsku biologiju Duino-Aurisina (Trst, Italija), Savjet za prirodoslovna istraživanja Jadranskog mora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Savjet znanstvenog projekta: "Istraživanje, iskorištavanje i zaštita Jadranskog mora", Jugoslavenski komitet za suradnju s UNESCO-om, Hrvatsko biološko društvo, Hrvatsko ekološko društvo te od časopisa Naše more i Marine Ecology iz Napulja. Bio je elokventan, i dobar poznavatelj više stranih jezika. Pozivan je kao ekspert na znanstvene i stručne skupove u zemlji i inozemstvu. Studijski je boravio na Malti, Helgolandu, u Woods Hole, British Museumu, itd. Adam Benović svojim je angažmanom pridonio utemeljenju dubrovačkog Veleučilišta, a zatim i Sveučilišta, posebno osnivanju studija akvakulture, rekonstrukciji ribarskog broda u obrazovno-istraživačku jedinicu na Sveučilištu za rad na moru te reorganizaciji današnjeg Instituta za more i priobalje u Dubrovniku. Bio je predavač na poslijediplomskom studiju Oceanologije na Sveučilištu u Zagrebu, profesor Ekologije mora na Sveučilištu u Dubrovniku te Ekologije životinja i zoogeografije na Sveučilištu u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Za svoj rad dobio je više priznanja i nagrada. Predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman ga je 1996., za osobite zasluge u znanosti, odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 2009. je dobio Državnu nagradu za znanost za značajno znanstveno dostignuće u istraživanju meduza. Adam je u osobi ujedinio istaknutog znanstvenika i skromnog te samozatajnog čovjeka. Sveučilište u Dubrovniku, a poglavito zaposlenici Instituta za more i priobalje, u kojem je proveo čitav radni vijek, ostaju mu vječno zahvalni!

Adam Benović; in memoriam

nije evidentirano

engleski

In Memoriam: prof. dr. sc. Adam Benović (1943-2011)

nije evidentirano

Adam Benović; in memoriam

nije evidentirano

Podaci o izdanju

1009

2012.

48-49

objavljeno

0351-0662

Povezanost rada

Biologija