hrvatski

Razumijevanje vremensko prostornih odnosa u jezičnom izrazu učenika oštećena sluha koji su integrirani u redovne škole

U ovom istraživanju bila nam je namjera utvrditi razinu poznavanja osnovnog jezičnog vremensko prostornog koncepta koji je temelj stvaranja i razumijevanja jezika i bez kojeg je komunikacija necjelovita. Budući da su vremenski i mjesni prilozi potrebni već u osnovnome sporazumijevanju, u ovome se radu ispituje točnost uporabe vremenskih i mjesnih priloga kodu učenika oštećena sluha. Željeli smo utvrditi da li postoji razlika u usvojenosti vremenskih i mjesnih priloga kod ispitanika oštećena sluha u odnosu na čujuće ispitanika. Slijedom postavljenih ciljeva istraživanja pošli smo od hipoteza: H1 – Postoji statistički značajna razlika u poznavanju vremenskih priloga između slušno oštećenih učenika koji su integrirani u redovite škole i čujućih ispitanika. H2 - Postoji statistički značajna razlika u poznavanju mjesnih priloga između slušno oštećenih i čujućih ispitanika. Ispitivanje je provedeno na 16 slušno oštećenih učenika u dobi između 9 i 15 godina. Devet ispitanika je s dijagnozom Anacusis s ugrađenom umjetnom pužnicom. Prosječan gubitak sluha prije ugradnje umjetne pužnice bio je 105, 13 dB. Sedam ispitanika s dijagnozom Hypoacusis. Kontrolni uzorak obuhvatio je 7 učenika, izjednačenih prema dobi s eksperimentalnim uzorkom. Ispitanici kontrolnog uzorka izdvojeni su metodom slučajnog izbora iz populacije djece dvije osnovne škole bez govornog poremećaja i urednog slušnog statusa. Leksičko znanje ispitano je serijom ispitnih zadataka. Ispitni zadaci su raspoređeni u setove, a u svakom je setu 10 zadataka. Serija ispitnih zadataka ima ukupno 20 pitanja. Analiza rezultata iz područja ispitivanja jezičnog razvoja slušno oštećenih ispitanika izvršena je na razini deskriptivne statistike a zatim su izračunati osnovni statistici: aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat za cijeli uzorak ispitanika oštećena sluha i čujućih ispitanika. Većina rezultata interpretirana je metodom analize pogrešaka. Jednosmjernom analizom varijance utvrđene su razlike među skupinama ispitanika u odnosu na pojedine varijable. Prilozi izlaze iz okvira konkretnog i ulaze u područje apstraktnog mišljenja. Ispitujući vremenske i mjesne priloge željeli smo istražiti razumijevanje njihovog značenja i sposobnost služenja u pismenom izražavanju. Zanimalo nas je do koje mjere su razvijeni viši mentalni procesi koji omogućuju razumijevanje složenih značenja, apstraktnih pojmova, uzročno posljedičnih veza.

učenici oštećena sluha; umjetna pužnica; vremenski prilozi; mjesni prilozi

nije evidentirano