hrvatski

Lokalni identitet i socijalna kohezija u pograničnom području Hrvatskog zagorja

Evolucijom teorije države, teritorija i granice iz modernog poimanja u postmoderno, u smislu erozije suvereniteta, deteritorijalizacije i globalizacije, pojavljuje se pojam pograničnih područja (borderlands). Taj se pojam odnosi na pogranične regije unutar više država i njihovu međusobnu suradnju. Često je na takav način u literaturi posebno naglašen prostorni koncept granice. Postojanje lokalnog identiteta i njegovo rangiranje, ukoliko je članovima zajednice primjerice važniji od nacionalnog, nerijetko može proizvesti društvene strukture koje su različite od dominantnih u tom društvu, što pak može imati za posljedicu različite gospodarske, gravitacijske pa i političke orijentacije te zajednice. Upravo zato su pogranične zajednice specifične. Tijekom povijesti gradile su posebne društvene odnose s državom s kojom graniče i stvarale tradiciju koja se danas često ne podudara s nacionalnom percepcijom o toj državi. Ideja ovog rada je postaviti okvir za istraživanje najvažnijih odrednica lokalnog identiteta, dovesti ga u vezu s društvenom kohezijom i povezati ga sa sociopolitičkim odnosima konkretne zajednice na području Hrvatskog zagorja. S obzirom da je promjena koncepta geopolitičkog pojma granice u postmodernom svijetu nastupila u okviru trokuta odnosa prostor – moć – stanovništvo, jedino je interdisciplinarnim istraživanjem moguće istražiti ovaj fenomen u njegovu ukupnom obujmu. Ovaj rad analizira mogućnosti i modalitete istraživanja društvenih identiteta i istražuje socijalnu koheziju u pograničnom dijelu Hrvatskog zagorja, s hrvatske strane hrvatsko-slovenske granice. Kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda, u radu će biti argumentirano kako istraživano geografsko područje posjeduje socijalnu koheziju i razinu identiteta koja ga čini pograničnom zajednicom.

lokalni identitet ; socijalna kohezija ; Hrvatsko zagorje ; regionalni identitet

nije evidentirano