hrvatski

Sadržaj i pozitivnost stereotipa o Hrvatima, Bosancima, Slovencima i Europljanima

Cilj istraživanja bio je ispitati sadržaj stereotipa o Hrvatima, Bosancima, Slovencima i Europljanima te pozitivnost stereotipa s obzirom na dob i stupanj obrazovanja ispitanika. U istraživanju je sudjelovalo 267 ispitanika, a stereotipi su ispitivani ček-listom tipičnih atributa. Analiza rezultata pokazala je da postoje sličnosti između sadržaja stereotipa o Hrvatima i Bosancima te Europljanima i Slovencima. Općenito govoreći, Hrvati imaju najpozitivnije stereotipe o Bosancima, zatim o Europljanima, a najmanje pozitivni su oni o Slovencima i Hrvatima. Značajnom se pokazala interakcija grupe i stupnja obrazovanja ispitanika, ali samo za stereotipe Slovencima i to u smjeru da visokoobrazovani ispitanici o njima imaju pozitivniji stereotip nego srednjeobrazovani. Trostruka interakcija grupe, dobi i stupnja obrazovanja ispitanika također se pokazala statistički značajnom, ali samo za stereotipe o Slovencima i Europljanima. Slovence najpozitivnije ocjenuju mlađi, visokoobrazovani ispitanici, a najnegativnije oni stariji, srednjeobrazovani. Europljane najpozitivnije ocjenjuju mlađi, visokoobrazovani, a najnegativnije stariji, visokoobrazovani ispitanici. Istražili smo i razlikuju li se stereotipi o Europljanima s obzirom na podržavanje pristupanja Hrvatske EU. Ispitanici koji podržavaju pristupanje EU imaju pozitivnije stereotipe o Europljanima.

stereotip; Hrvati; Bosanci; Slovenci; Europljani

nije evidentirano