hrvatski

Značaj bakterizacije u uzgoju krmnih kultura

Dušik je glavni limitirajući hranivi element u uzgoju biljaka, a zbog ekonomskih troškova i ekoloških problema uslijed obilne upotrebe mineralnih dušičnih gnojiva, potrebno je naći alternativne izvore dušika. Održiva poljoprivreda nudi rješenje u obliku biološke fiksacije dušika, u ovom slučaju simbiozni odnos kvržičnih bakterija i leguminoza. Leguminoze su najkvalitenije krmne kulture koje su višestruko korisne za poljoprivredu, ali najznačajniji je simbiozni odnos sa bakterijama koje omogućuju biljci dušik u obliku u kojem ga mogu iskoristiti, čime se smanjuje potreba za mineralnim dušičnim gnojivima. Da bi prinos i kvaliteta najznačajnijih leguminoza bila zadovoljavajuća a upotreba mineralnih dušičnih gnojiva minimalna, potrebno je vršiti bakterizaciju sjemena ovih kultura u energetski, ekonomski i ekološki prihvatljivoj proizvodnji. Poznato je da se sojevi simbioznih fiksatora dušika razlikuju u svojoj učinkovitosti, kompetitivnosti i kompatibilnosti sa sortimentom, stoga je selekcija učinkovitih sojeva glavni preduvjet za uspješnu primjenu predsjetvene bakterizacije. Temeljem istraživanja koja su se vršila na lucerni, stočnom grašku, soji i djetelini može se zaključiti da je predsjetvena bakterizacija od iznimne važnosti za proizvodnju, prinos i kvalitetu ovih krmnih kultura, koje su najvažniji izvori hrane u stočarstvu. Cilj ovog rada je prikupiti i sistematizirati literaturne izvore koji se bave značajem predsjetvene bakterizacije u uzgoju krmnih kultura i istaknuti značaj primjene znanstvenih spoznaja iz područja mikrobiologije tla u ekološki prihvatljivoj proizvodnji krmnih kultura.

bakterizacija; krmne kulture; održiva poljoprivreda; simbiozna fiksacija dušika

nije evidentirano