hrvatski

Snovi u Obsidi sigeckoj Petra Zrinskoga

U radu se analiziraju dva sna – san sultana Sulimana, kojemu se u liku njegova pokojnoga oca Šelina ukazuje demonsko biće Alekti, te Deli Vidov san, kojemu se ukazuje sigetski junak Radivoj. Želeći povijesni poraz interpretirati kao trijumf, Zrinski je – slijedom epskih konvencija – u priču upleo pakao, predstavljajući sukob Sigećana i Turaka kao sukob neba i pakla, no budući da je paklu uskratio samostalnost djelovanja i podčinio ga Božjoj volji, pojavile su se slabosti u kompoziciji fabule: pjesnik nije valjano odvagnuo odnos povijesnoga i eshatološkog svijeta. Deli Vidov je san također važan za ideologiju epa: Radivoj je prvi individualizirani junak koji se nalazi na nebu, u njegovu se liku počinje ostvarivati Božja odluka (Sigećani odlaze u raj). Upravo zahvaljujući motivu sna Zrinski je ono što je u stvarnosti bilo posljedica političkih okolnosti, pretvorio u utjelovljenje Božje zamisli te Sigetskoj bitci dao mitsku dimenziju.

Petar Zrinski, Siget, hrvatski barok

nije evidentirano