crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 600795

Knjiga

Urednik/ci: Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija
Naslov: Književna životinja. Kulturni bestijarij II. dio
( Literary Animal. Cultural Bestiary 2 )
Vrsta knjige: zbornik
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada, Institut za etnologiju i folkloristiku
Grad: Zagreb
Godina: 2012
Serija: Biblioteka Nova etnografija
Stranica: 1143
ISBN: 978-953-169-222-9
Ključne riječi: književnost; životinja; bestijarij
( literature; animal; bestiary )
Sažetak:
Knjiga "Književna životinja" objavljuje pomno odabrane rasprave, najraznolikijih pristupa književnim perspektivama, koje se sve fokusiraju na motiv životinje. Ovdje se u vrlo široku rasponu, na oko tisuću stranica te kroz tematski i metodološki najrazvedenije pristupe, nastoji predočiti poziciju životinjskoga svijeta u suvremenoj kulturi kroz književnost, a s obzirom na povijesnu dimenziju (u biblijskome i uopće mito-svijetu drevnih kultura do same suvremenosti), i s obzirom na tematsku razvedenost (od prikaza pojedinih životinja kroz odabranu književnu optiku do tumačenja životinjskoga svijeta u cjelini). Sve rasprave, u manjoj ili većoj mjeri, odlikuje intenzivnost u pristupu, temeljita argumentiranost i bogata citiranost, što se raskošno nadograđuje vlastitim, svakim pojedinačnim, kreativnim i izrazito ekspresivnim pristupom temama koje u hrvatskom izdavaštvu, za razliku od europskoga, dosad nigdje nisu tako obimno potkrijepljene i okupljene na jednome mjestu. Na zamjetno ekološki prosvjećenoj misaonoj pozadini svakoga autora, pristup tema proteže se od mitološkog, bibliološkog, književnoteorijskog i književnopovijesnog, lingvističkog (sociolingvističkog, frazeološkog), pa do povjesnoumjetničkog (likovnog), psihoanalitičkog, astronomskog i astrološkog, etnološkog, folklorističkog i kulturnoantropološkog promišljanja. Vrijednost je to koja se u aktualno vrijeme u znanosti i izdavaštvu osobito prepoznaje kao hvalevrijedna: sazrela svijest o prepletanju i nadopunjavanju raznovrsnih humanističkih očišta najbolje se iskazuje upravo kad je riječ o temama koje su, uvjetno rečeno, u svom perifernom položaju konstantno pratile i osvjetljavale osovinske kulturne fenomene. Koliko životinje, bića nasuprot kojima čovjek stoji čitavu evoluciju (i u njima se ogleda), čine humanu povijest, koliko ih je čovjek ugradio u svoju civilizaciju, koje im je zadatke nadao, a koje su mu odgovore one pomogle iznaći, koliko je sebe prepoznao u njima, i njih u sebi, o tomu je riječ u ovoj knjizi. "Književna životinja" se sastoji od 48 studija podijeljenih u osam cjelina. Prva, pod naslovom Mitske i etno književne životinje sadrži tekstove desetoro domaćih i inozemnih autora: Monike Kropej (Lisica: njezina uloga i poruka u slovenskoj i srednjoeuropskoj predaji) ; Mirjane Detelić (Hrt, konj i sokol u deseteračkoj epici) ; Mirjam Mencej (Životinja u predajama o vješticama) ; Pietera Plasa (Vučji tekst: o kulturnoj poetici i pragmatici obrednih usmenoknjiževnih žanrova) ; Mirjane Bračko (Krastače i žabe u litavskoj etnotradiciji) ; Konstantina Rahno (Glinene životinje u slavenskoj folklornoj tradiciji) ; Lidije Bajuk (Perje i pandže zmed Mure i Drave) ; Krešimira Krnica (Hanumān – božanstvo u usponu) ; Snježana Zorić (Značenje životinja u predajama sino-korejskoga svijeta) ; Zeba Tortoricija (Životinje i Indijanci). Drugo poglavlje Književno srednjovjekovlje i humanizam životinja sastoji se od radova Marie-Geneviève Grossel (Ptice u Svetom pismu, u knjigama i pjesmama: lik ptice u srednjovjekovnoj poetici) ; Margaret Dimitrove i Adeline Anguševe (Putovanje vrane proroka Ilije) ; Anne Loba (Jednorog u zrcalu) ; Antonije Zaradije Kiš (Strašna žaba: jadno čudovište blagih očiju.Pojavnost žabe u hrvatskoglagoljskoj prilici o Nezahvalnom sinu) ; Darije Gabrić-Bagarić (Fiore di virtù i životinje) ; Marije-Ane Dürrigl i Stelle Fatović-Ferenčić (Životinje u hrvatskoglagoljskim ljekarušama) i Snježane Husić (Danteova životinjska Komedija). Treće poglavlje Književna renesansa, manirističke i barokne životinje sadrži tekstove Jasmine Mužinić, Jasenke Ferber Bogdan i Antonije Zaradija Kiš (Rajska ptica: od vizualne percepcije u Klovićevu Časoslovu Farnese do audotivnoga doživljaja Raja kroz egzemple) ; Vinka Grubišića (Životinjske naravi demona u Marulićevu Evanđelistaru u odnosu na srednjovjekovne bestijarije) ; Zlate Šundalić i Ivane Pepić (Malahne životinje u starijoj hrvatskoj književnosti) ; Dunje Fališevac (Tovari u književnoj kulturi hrvatskog ranonovovjekovlja) ; Lovre Škopljanca (Konji europskih epova) i Suzane Marjanić (Zoosfera Tita Andronika: ljudska, previše ljudska bestijalnost). Četvrto poglavlje Suvremena književna životinja sadrži radove Branislava Oblučar (Kako govoriti (o) pticama i gušterima? Priroda i kultura u poeziji i esejistici Danijela Dragojevića) ; Jadranke Brnčić (Životinje u romanu Marguerite Yourcenar: Hadrijanovi memoari) ; Ive Sille (Vrag ili ptica) ; Željka Uvanovića (Grassova apokaliptička štakorica) ; Borisa Becka (Životinja, pjesnik, čudovište, Bog: bestijarij i biblijski izvori poezije Nicka Cavea) ; Jasmine Vojvodić (Ljepotica je ukrotila zvijer: o vuku i liji u Svetoj knjizi vukodlaka Vladimira Pelevina) ; Olge Mladenove (Leksička semantika u kontekstu: nazivi ptica u bugarskoj umjetničkoj književnosti) i Milane Romić (Zmija mladoženje: od usmene predaje do suvremene književne obrade). Peto se poglavlje Književno-fantastična životinja sastoji od radova Kornelije Kuvač-Levačić (Apokaliptičke životinje – markeri prototeksta u hrvatskoj fantastičnoj prozi) i Dejana Ajdačića (Životinjske vanzemaljske vrste u slavenskoj znanstvenoj fantastici). Šesto poglavlje Dječji književni zoo čine radovi Berislava Majhuta i Sanje Lovrić (Najstarija animalistička tema u hrvatskoj dječjoj književnosti), Marijane Hameršak (Životinja i žanr ili Priča o kozličih) i Dragice Haramije (Uloga životinja u žanrovima slovenske dječje književnosti). Sedmo poglavlje Filozofsko-književna životinja : zooetika sastoji se od radova Predraga Krstića (Psina: prilog zoofilozofskoj kritici, fenomenologije psa) i Vladimira Bitija (Holokaust i životinje). Osmo poglavlje Život životinja kroz književnost sadrži radove Maje Pasarić (Višeslojna kulturološka predodžba ovce u putopisu "Apsyrtides" Branka Fučića) ; Marjetke Golež-Kaučić ("Čovjek je najgora zvijer": životinjski svijet u slovenskom narodnom pjesništvu i suvremenoj slovenskoj poeziji) ; Mirande Levanat-Peričić (Književno breme "našega" tovara) ; Josipa Bratulića (Grlica i sloboda vjernosti) ; Manuele Zlatar (Arhetipska simbolika krave (uz osvrt na neke bajke u okviru dubinsko psihološke interpretacije bajki) ; Nataše Govedić (Retorički mačak) ; Davora Piskača (Mikrostrukturalne funkcije na primjerima motiva životinja u hrvatskome pjesništvu) ; Zvonimira Tucaka (Čekajući roj: pčela - leteći liječnik i spasitelj prirode) ; Branimira Donata (Pas Fidelio (poetska opereta), zaboravljeno djelo Bore Pavlovića)i Nikole Viskovića (Zooerotika).
Projekt / tema: 189-0000000-3626
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Filologija,Etnologija i antropologija
Tiskani medij: da
Upisao u CROSBI: azaradija@ief.hr (azaradija@ief.hr), 29. Lis. 2012. u 13:37 sati
Napomene:
Svi su prilozi na hrvatskom jeziku sa sažetkom na engleskom. Radove stranih suradnika prevodili su na hrvatski jezik Nina Antoljak, Mirjana Bračko, Ana Eterović, Željko Klaić, Igor Miošić i Petra Pasarić.



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4