hrvatski

Puževi, zrcala i koordinatni sustavi iliti podučavanje stereokemije na drugi način

Nerazumijevanje temeljnih koncepata stereokemije, poput kiralnosti, enantiomerije ili stereoizomerije, na žalost je vrlo rašireno među hrvatskim kemičarima i profesorima kemije. Razlog tome je nedostatno znanje predavačâ, ali i nespretan pristup koji polazi od pogrešnih koncepata. Osnovni se stereokemijski koncepti u Hrvatskoj počinju učiti tek u 4. razredu gimnazije, definiranjem konstitucijske izomerije i stereoizomerije, te uvođenjem koncepta "asimetričnog" ugljikovog atoma. Takav pristup daje upitne rezultate: prema autorovim iskustvima sa studentima kemije, diplomiranim kemičarima, profesorima kemije, pa čak i nekim znanstvenicima, većina hrvatskih kemičara zapravo ne razumije što je to kiralnost. U hrvatskoj nastavi kemije, kako srednjoškolskoj, tako i sveučilišnoj, pojam enantiomerije uvodi se preko "kiralnog centra" (asimetrično supstituiranog ugljikovog atoma) i zatim se definiraju "apsolutne konfiguracije" R i S, prema Cahn-Ingold-Prelogovim (CIP) pravilima. No, to su tek specijalni slučajevi jedne opće pojave, k tome potpuno apstraktni, tako da njihovo uvođenje zapravo komplicira i koči njezino razumijevanje. Kiralnost se može naći svuda oko nas. Mnogi su predmeti iz svakodnevne uporabe kiralni: npr. vijci, satovi (s kazaljkama), vadičepovi ; kiralne su i mnoge biljke (penjačice koje se uvijaju oko potpornja) i neke životinje (puževi). Kiralan se predmet može prevesti u njegovu zrcalnu sliku tako da ga se gleda u - zrcalu. Promatranjem posve običnih predmeta možemo shvatiti što su to kiralnost i enantiomerija, a zatim svoja shvaćanja možemo matematički apstrahirati - npr. kako definirati spiralu, lijevi ili desni koordinatni sustav, itd. Molekulska kiralnost dolazi kao logična nadgradnja. Ovakvim pristupom podučavanju kiralnosti možemo izbjeći "kiralne centre" i R i S-konfiguracije ; one su ne samo nepotrebne, nego i suvišne. Tetraedarski ugljikov atom van't Hoffa i Le Bela ima veliku povijesnu važnost, ali predstavlja tek jedan specijalni slučaj vrlo raširene pojave molekulske kiralnosti: "kiralni centar" ne mora nužno biti tetraedarski ugljik, nego bilo koji atom na koji je vezano 4 ili više drugih atoma ; postoje i kiralne molekule bez "kiralnih centara", a koje mogu imati i prilično visoku simetriju. R i S-konfiguracije (i slična IUPAC-ova pravila) ne predstavljaju nekakvu univerzalnu definiciju kiralnosti, nego su tek konvencije, knjigovodstvena pomagala koja se mijenjaju, šire i nadopunjuju kako se razvijaju stereokemija i kemijska znanost uopće.

kiralnost; enantiomerija; stereokemija; apsolutna konfiguracija

nije evidentirano