hrvatski

Modeliranje hrapavosti obrađene površine i analiza tehnološkog vremena

Predmet istraživanja magistarskog rada je statističko modeliranje hrapavosti obrađene površine i analiza tehnološkog vremena pri obradi aluminija i mjedi čeonim glodanjem, korištenjem tri vrste alata (brzorezni čelik i dva alata s pločicama od tvrdog metala). Primjenom centralno kompozitnog plana pokusa i statističkom obradom rezultata pokusa, razvijeni su regresijski modeli za procjenu vrijednosti hrapavosti u ovisnosti o tri numerička, odnosno kvantitativna faktora (dubina rezanja, posmak i broj okretaja) i jednom kvalitativnom faktoru (vrsta materijala), za obradu pojedinom vrstom alata. Također, za svaku razinu kvalitativnoga faktora, odnosno za svaki materijal, dobiveni su, pri obradi određenom vrstom alata, statistički modeli, za predviđanje hrapavosti u ovisnosti o tri kvantitativna faktora (dubina rezanja, posmak i broj okretaja). Za obradu prvom vrstom alata, dobiven je kvadratni regresijski model iz kojeg je vidljivo da je najmanju hrapavost kod obrade alatom 1 moguće postići manjim posmakom i većim brojem okretaja, dok dubina rezanja i vrsta materijala ne utječu na hrapavost. Pri obradi alatom 2 pokazao se kao najbolji linearni regresijski model, u kojem je najznačajniji član u modelu samo vrsta materijala, dok su preostala tri člana - posmak, broj okretaja i dubina rezanja, neznačajni. Kod obrade ovim alatom hrapavost aluminija gotovo je trostruko manja u odnosu na mjed, što znači da je ovaj alat pogodniji za obradu aluminija. Statistička obrada rezultata pokusa obrade trećim alatom, dala je linearni regresijski model s interakcijama dva faktora, gdje su značajni parametri obrade dubina rezanja i materijal, a neznačajni članovi posmak i broj okretaja. Obzirom da je vjerojatnost F varijable za posmak jako blizu vjerojatnosti pogreške prve vrste (0, 05), posmak isto može imati utjecaj na hrapavost, odnosno moguće je da su samo mala odstupanja u mjerenju hrapavosti mogla dati drukčiji zaključak. Iz regresijskih modela za pojedine materijale za treći alat, vidljivo je da je hrapavost kod aluminija manja u odnosu na hrapavost kod mjedi. Dubina rezanja ima veći utjecaj na hrapavost kod aluminija nego kod mjedi. Na kraju rada je provedena usporedba troškova kvalitete obrađene površine, izraženih pomoću indeksa troškova obrade. Analiza je pokazala da su troškovi obrade kod koje se teži višoj kvaliteti površine (manjoj hrapavosti) i do nekoliko puta veći nego kod obrade kod koje je zahtijevana kvaliteta površine značajno niža.

površinska hrapavost; glodanje; planiranje pokusa; centralno kompozitni plan pokusa; regresijski model

nije evidentirano