Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Rogozničko jezero - jedinstveni anoksični vodeni sustav na jadranskoj obali (CROSBI ID 592616)

Neobjavljeno sudjelovanje sa skupa | neobjavljeni prilog sa skupa

Ciglenečki, Irena ; Bura-Nakić, Elvira ; Marguš, Marija ; Carić, Marina ; Burić, Zrinka ; Viličić, Damir ; Kršinić, Frano ; Ćosović, Božena Rogozničko jezero - jedinstveni anoksični vodeni sustav na jadranskoj obali // Stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda (12 ; 2010) Petrčane, Hrvatska, 13.11.2012-16.11.2012

Podaci o odgovornosti

Ciglenečki, Irena ; Bura-Nakić, Elvira ; Marguš, Marija ; Carić, Marina ; Burić, Zrinka ; Viličić, Damir ; Kršinić, Frano ; Ćosović, Božena

hrvatski

Rogozničko jezero - jedinstveni anoksični vodeni sustav na jadranskoj obali

Rogozničko jezero ili u narodu poznato kao Zmajevo oko je malo (10276 m2, najveća dubina 15 m) prirodno eutroficirano morsko jezero smješteno na poluotoku Gradina između uvala Soline i Koprišće u blizini mjesta Rogoznica, 40 km južno od Šibenika(1, 2). Jezero predstavlja ekstremni krški, morski vodeni okoliš s tipičnim karakteristikama meromiktičkih (nepotpuno miješanje), anoksičnih sredina poput Crnog mora, Framvaren fjorda u Norveškoj i kraterskog jezera Pavin u Francuskoj (2, 3). Glavna fizičko-kemijska karakteristika Rogozničkog jezera je postojanje izražene sezonske stratifikacije vodenih slojeva te pojava anoksičnih uvjeta u vodenom stupcu na dubini većoj od 10 m (2-12). Za vrijeme izražene termohaline stratifikacije (proljeće, ljeto) u jezeru se razlikuje gornji, oksični sloj s intenzivnim procesima primarne produkcije te donji anoksični sloj. Ovisno o meteorološkim i termohalinim uvjetima, stratifikacija u jezeru je najstabilnija tijekom zime i proljeća kada se pri dnu akumulira topliji i sumpornim spojevima bogat vodeni sloj (do 10-3 M uglavnom u obliku sulfida). Granica oksija-anoksija (redoks zona) tada je obično smještena na dubini od 8-9 m. Za vrijeme kišnih, proljetnih mjeseci redoks zona u jezeru je okarakterizirana jakom kemoklinom, gdje se ovisno o ekološkim uvjetima (svjetlo, kisik, temperatura, H2S) razvija gusti ljubičasto obojeni sloj s populacijom ljubičasto sumpornih bakterija (4, 11). Debljina tog sloja obično varira od 0.1 do 0.5 m, a kao dominantna vrsta određena je Chromatium sp. U anoksičnom sloju također su povišene vrijednosti hranjivih soli: (NH4+)= 150 uM ; (PO43-)= 22 uM ; (SiO44-)= 400 uM, te otopljenog organskog ugljika kao rezultat intenzivnih procesa remineralizacije organske tvari (2, 8, 12). Nepotpuno miješanje vodenih slojeva u jezeru događa se uglavnom tijekom zimskih mjeseci (studeni, prosinac) kada ohlađena slana voda tone u dublje slojeve noseći sa sobom vodu obogaćenu kisikom. Kao rezultat miješanja do površine stiže pridnena voda obogaćena hranjivim solima koje su osnova za novi razvoj fitoplanktona i produkciju kisika. Biogeokemijski ciklus i regeneracija hranjivih soli glavni su faktori prirodne eutrofikacije u Rogozničkom jezeru. Potkraj rujna 1997. godine u Rogozničkom jezeru došlo je do naglog miješanja slojeva pri čemu se voda iz dubljih slojeva bogata sulfidom izmiješala s vodom bogatijom kisikom. Naglo miješanje slojeva te nepotpuna oksidacija reduciranih sumpornih specija (RSS) zbog nedovoljne količine kisika, rezultirala je pojavom anoksičnih uvjeta te pojavom relativno visoke koncentracije elementnog sumpora u cijelom vodenom stupcu Rogozničkog jezera (2, 8). Pojava anoksičnih uvjeta u cijelom vodenom stupcu dovela je do masovnog pomora biljnih i životinjskih organizama. Slična situacija zabilježena je nedavno, u listopadu 2011. godine kada je vodeni stupac Rogozničkog jezera ponovno bio anoksičan s prisutnošću relativno visokih koncentracija sumpornih spojeva u površinskom sloju(do 10-5M). Mliječno bijelo jezero (Slika 2B) čija je površina bila zasićena otopina s obzirom na elementni sumpor koji je nastao nepotpunom oksidacijom sulfida prilikom izmješavanja vodenih slojeva ponovno je pobudila pažnju javnosti, uključujući znanstvenu i akademsku zajednicu, medije i lokalnu zajednicu. Zbog ekstremnih ekoloških uvjeta koji vladaju u Rogozničkom jezeru biljni i životinjski svijet tj. fitoplankton i zoo-plankton je zastupljen s relativno malo vrsta od kojih su neke prisutne u izrazito visokim koncentracijama. Nakon perioda totalne anoksije u 1997. godini promijenio se broj vrsta te njihova zastupljenost u odnosu na vrijeme prije anoksije. Od mikrofitoplanktona dominirale su dijatomeje dok su kopepodi, heterotrofni zoo-planktonski organizmi imali važnu ulogu i kontrolirali su biokemijske procese u jezeru, naročito u vremenu poslije anoksije (2, 8, 13). Od 1994 do danas sustavno su se provodila prirodnoznanstvena istraživanja Rogozničkog jezera u suradnji s brojnim svjetskim i domaćim institucijama u okviru kojih su se pratile sezonske promjene oksičnih i anoksičnih uvjeta u jezeru mjerenjem temperature, saliniteta, redoks potencijala, te okomite raspodjele koncentracije kisika, hranjivih soli, otopljenog organskog ugljika (DOC), površinsko aktivnih tvari, RSS, metala te fitoplanktona i zoo-planktona u vodenom stupcu jezera. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako je Rogozničko jezero jedinstveni anoksični okoliš ne samo na obali jadranskog mora, već i cijelog Mediterana. Jezero je prirodni bioreaktor s biogeokemijskim procesima čija je ravnoteža i dinamika osjetljiva na vanjske podražaje. Zbog osobitih prirodnih i ekoloških karakteristika, jedinstvenih za Jadransko more i Mediteran uopće, kao prirodno stanište za endemsku vrst Acartia italica, Rogozničko jezero zaslužuje posebnu pažnju i zaštitu (4, 8). Stoga na našu inicijativu započetu 2004.godine, 13.09.2010. uredbom o proglašenju ekološke mreže rogozničko slano jezero Zmajevo oko konačno je postalo dio zaštićene prirodne baštine o kojoj će skrbiti Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko-kninske županije. S navedenom Ustanovom stalno smo u kontaktu i usko suradjujemo. Rezultati dugoročnih istraživanja također pokazuju kako je pojava anoksičnih uvjeta u vodenom stupcu Rogozničkog jezera u rujnu 1997. uvjetovala određene promjene u flori i fauni jezera, kao i biogeokemijskim procesima koji se tamo odvijaju (2). Sama pojava bila je neuobičajena i pripisali smo je naglom miješanju vodenih slojeva do kojeg je najvjerojatnije došlo uslijed miniranja okolnog terena u okviru izgradnje nautičko-turističkog centra, što je vezano za antropogenu eutrofikaciju. U listopadu 2011. naglo izmješavanje vodenih slojeva pripisujemo nagloj promjeni meteoroloških uvjeta, posebno temperaturi atmosfere koja je tijekom vikenda s 8. na 9. listopada pala za 15 stupnjeva 0C, što je naglo ohladilo i otežalo slani površinski sloj jezera koji je naglo počeo toniti u dublje slojeve noseći sa sobom vodu bogatu kisikom. Navedeni događaj doveo je do pojave anoksičnih uvjeta u cijelom jezeru koji su u odnosu na 1997. potrajali znatno duže (i do mjesec dana) nakon izmješavanja ukazujući na mogućnost većih promjena u funkcioniranju toga malog, zatvorenog i posebnog ekosustava. Događaj iz listopada 2011. uzet je kao nulta točka od koje se nastavlja praćenje svih promjena u jezeru vezano za hidrografiju, fizičko-kemijske karakteristike, biologiju i mikrobiološke procese.

Rogozničko jezero; stratifikacija; anoksija

nije evidentirano

engleski

Rogoznica Lake - a unique anoxic aquatic system on the Adriatic coast

nije evidentirano

Rogoznica Lake; stratification; anoxia;

nije evidentirano

Podaci o prilogu

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o skupu

Stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda (12 ; 2010)

predavanje

13.11.2012-16.11.2012

Petrčane, Hrvatska

Povezanost rada

Geologija, Kemija, Biologija