hrvatski

Stres i suočavanje sa stresom – primjer zdravstvenog osoblja

Pisati o stresu znači pisati o životu, jer je stres neizbježan dio života. Mediji obično daju sliku stresa da je to nešto isključivo loše, ali to nije točno. Do određene granice stres je pozitivan (eustres), poticajan, donosi uzbuđenje, podiže adrenalin, ali onda kada prelazi u negativan (distres), ovisi od osobe do osobe. Priličan postotak populacije, osobito u velikim gradovima, gotovo je svakodnevno u stanju pojačane napetosti, zabrinutosti, nervoze - što se na fizičkoj razini može manifestirati glavoboljama, probavnim smetnjama, problemima s opuštanjem i spavanjem. Današnje glavobolje i nesanice mogu dovesti do ozbiljnih sutrašnjih oboljenja. Porast krvnog tlaka može uzrokovati polagano, trajno oštećenje srca. Obično ljudi misle da je stres samo izvana, u situacijama, ljudima, politici, ekonomskoj i financijskoj situaciji. Ali naše reakcije, resursi kojima raspolažemo, mogućnost suočavanja i prihvaćanja nekih situacija ključni su za to hoće li se i koliko stres negativno odraziti na nas ili neće. Zdravstveno osoblje, koje radi u vrlo stresnim zanimanjima, treba razviti kompetencije nužne da budu efikasni u radu, a da pritom iskoriste potencijale zaštitnih čimbenika za smanjenje vlastitog stresa.

akutni i kronični stres; suočavanje; stresna situacija

nije evidentirano