Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma (CROSBI ID 797)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | domaća recenzija

Slukan, Mirela Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma. Zagreb: Hrvatski državni arhiv ; Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1999

Podaci o odgovornosti

Slukan, Mirela

Gruenfelder, Anna-Maria ; Hadžiomerović, Marina

hrvatski

Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma

Utvrđivanje trojne granice nakon mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine, ostavilo je značajne i trajne tragove u prirodnom i kulturnom pejsažu. Sama granica kao i vojno-upravna organizacija triju imperijalnih sustava koji su se susreli na prostoru tromeđe, snažno su se odrazili na fizičke i društveno geografske osobine pejsaža, odnosno na ukupnu ekološku transformaciju prostora. Okolnosti razvoja tromeđe, kao rubnog prostora na području sraza triju različitih imperijalnih sila, prethodno ratom opustošenom i devastiranom, morali su se snažno odraziti ne samo na područje same granice (Triplex Confinium), već i na šire područje tromeđe. Takvi uvjeti razvoja podjednako su se odrazili na agrarni, kao i na urbani prostor tromeđe. U agrarnom prostoru odrazili su se u načinu njegova korištenja (land-use), odnosno stvaranjem određenih tipova agrarnog pejsaža kao posljedica specifične ekonomije šireg pograničnog prostora. U skladu sa zahtjevima ratničke organizacije, koja traži veliku pokretljivost i fleksibilnost, ratom opustošen krajiški prostor početkom njegove kolonizacije obilježen je ekstenzivnim stočarstvom transhumantnog tipa temeljenog na stadima ovaca i koza te ekstenzivnoj i neustaljenoj ratarskoj obradi zemljišta. Specifični zahtjevi transhumantnog stočarstva, u kojem se stanovništvo periodički kretalo između zimskih i ljetnih pašnjaka, rezultiralo je znatnim utjecajem na prirodni pejsaž šireg prostora tromeđe. Istodobno, zbog naglašene potrebe za velikim površinama pašnjaka i šuma, stanovništvu povezanom u zadruge odgovarala je disperzna i mobilna naseljenost, što se odrazilo i na oblikovanje specifičnog kulturnog pejsaža karakteriziranog izostankom razvoja većih naselja, odnosno razvojem brojnih patronimičkih zaselaka koji su se zadržali do današnjih dana. Uspostavom nove vojnokrajiške uprave nakon 1699. transhumantna kretanja krajiškog stočarskog stanovništva prestaju biti dominantnim čimbenikom oblikovanja prirodnog i kulturnog pejsaža. Nova organizacija prostora stvorila je nove potrebe u kojima se model planski kreirane stabilne naseljenosti sa sjedilačkom ratarskom proizvodnjom javlja kao osnovni preduvjet efikasne uspostave nove vojnokrajiške uprave. Utjecaj trojne granice nije zaobišao niti gradska naselja šireg prostora triju imperija kojima gravitiraju pojedini rubni prostori. Pri tome se prvenstveno misli na Zadar kao gravitacijski centar dalmatinskog pograničnog zaleđa, Senj kao gradsko središte vojno-krajiškog prostora, te Bihać kao najbliže islamsko-orijentalno gradsko središte turskog pograničnog prostora. Naime, nesumnjiva je činjenica da razvoj gradskog središta uvelike ovisi o njegovu zaleđu. Dakle, pitanje je kako je promjena uvjeta razvoja njihovih zaleđa utjecala na urbani razvoj njihovih gradskih središta, odnosno međuovisnosti seoskog i gradskog svijeta na imperijalnim granicama. I na kraju, uspostavljanje trojne granice snažno je utjecalo na kretanje ljudi (migracije) i roba (trgovina). Ratni sukobi i uspostavljanje nove granice presudno su utjecali na mobilnost stanovništva i dominantne smjerove migracija. Istodobno nova je granica presijecala stoljetne karavanske putove između Dalmacije i njenog zaleđa. Granična linija po prvi je puta označena na terenu i time postala vidljiva. Glavni izvor za proučavanje opisanih procesa, te ukupne ekohistrorijske problematike prostora tromeđe u ovom projektu čine kartografski izvori. Među njima ističemo detaljne karte same granice i Triplex Confiniuma nastale radom komisija za razgraničenje, karte šireg prostora na kojima je vidljiv odraz tromeđe i odnos imperijalnih sila prema ovom prostoru, te planovi pojedinih gradskih naselja kojima tromeđa gravitira, odnosno pojedinih krajiških utvrda. Karte, kao vjerodostojan dokument prostora i vremena u kojem su nastale, predstavljaju nezaobilazan izvor podataka za proučavanje evolucije prostora. Kronološka usporedba više kartografskih izvora omogućuje nam praćenje funkcionalne, morfološke i ekološke transformacije prostora, dakako, uvažavajući pri tome sve relevantne historijsko-geografske čimbenike koji su presudno utjecali na osobine i intenzitet promatrane transformacije. S obzirom na strukturu promatranog prostora, kao sraza triju različitih imperijalnih sustava, osobito je zanimljivo usporediti kartografske izvore sve tri strane austrijske, mletačke i turske. Pri tome valja posebnu pažnju posvetiti tome kako su pojedine od triju sila vidjele ukupni teritorij tromeđe, odnosno vlastiti teritorij naspram onih drugih. Naime, karte često ne odražavaju samo realno stanje, već i htijenja sustava koji se iza njih krije (kartografska politika), odnosno sugestije ili mišljenja pojedinih kartografa (to je osobito došlo do izražaja kod Vitezovića). Zbog velike važnosti same granice, poglavito tromeđe, njeno uspostavljanje odigralo je veliku ulogu i u samoj kartografiji. Stabilizacijom turskog imperija u Bosni i mirom sklopljenim nakon Velikog rata, novoj se granici poklanjala osobita pažnja. Ona se odrazila u kartografiji, potičući vrlo živu kartografsku aktivnost na samoj granici, ali i u širem prostoru tromeđe. Sve tri imperijalne sile osjećale su snažnu potrebu kartiranja svojih novih granica odnosno omeđivanja svojeg teritorija. Vojno-krajiški ustroj tromeđe tome je svakako pogodovao, jer su najveći udio kartografskih radova nosili upravo vojni topografi. Tako 1699. godina predstavlja svojevrsnu prekretnicu, kako u razvoju kartografija triju imperijalnih sila, tako i u kartografskom upoznavanju naše unutrašnjosti, poglavito dinarskih prostora. Sučeljavanje austrijskih, mletačkih i turskih kartografskih prikaza spomenutog prostora, odnosno kronološko praćenje prikaza tromeđe, omogućuje nam identifikaciju transformacije kulturnog pejsaža kao interakcije čovjek priroda u specifičnim povijesnim uvjetima, ali i uočavanje različitosti u viđenju istog problema (mi i oni). Istodobno dobivamo pregled kartografskog upoznavanja prostora tromeđe, kao i uvid u specifičnosti kartografskog viđenja tromeđe od strane austrijske, mletačke i turske kartografije. Interes ovog projekta usmjeren je prije svega na razdoblje u kojem se povijest Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva izravno sustječu, a to je razdoblje od 1527. do 1797. godine, te na prostor u kojem su ta sustjecanja najočitija. To je prije svega prostor mletačkih, osmanskih i habsburških krajina omeđen Zadrom, Senjom i Bihaćem, koji čini jedinstvenu povijesnu cjelinu označenu pojmom Tromeđa. Obilno kartografsko gradivo koje svjedoči o utjecaju formiranja tromeđe na razvoj i transformaciju šireg prostora triju imperija danas je pohranjeno u Hrvatskom državnom arhivu, Državnim arhivima u Zadru i Dubrovniku, Ratnom arhivu u Beču, Državnom arhivu u Veneciji, Sveučilišnoj biblioteci u Bologni, te u turskom arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu. Ta je činjenica do sada otežavala sveobuhvatni uvid u problematiku utjecaja granice na prostor tromeđe. Namjera je ove izložbe da se barem donekle objedine i prikažu mletački, habsburški i osmanski izvori, te ujedno ukaže na značaj komparativnog proučavanja starih karata, kao vjerodostojnog izvora za proučavanje hrvatske povijesti.

kartografija ; kartografski izvori ; historijska geografija ; Triplex Confinium

nije evidentirano

njemački

Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma

Utvrđivanje trojne granice nakon mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine, ostavilo je značajne i trajne tragove u prirodnom i kulturnom pejsažu. Sama granica kao i vojno-upravna organizacija triju imperijalnih sustava koji su se susreli na prostoru tromeđe, snažno su se odrazili na fizičke i društveno geografske osobine pejsaža, odnosno na ukupnu ekološku transformaciju prostora. Okolnosti razvoja tromeđe, kao rubnog prostora na području sraza triju različitih imperijalnih sila, prethodno ratom opustošenom i devastiranom, morali su se snažno odraziti ne samo na područje same granice (Triplex Confinium), već i na šire područje tromeđe. Takvi uvjeti razvoja podjednako su se odrazili na agrarni, kao i na urbani prostor tromeđe. U agrarnom prostoru odrazili su se u načinu njegova korištenja (land-use), odnosno stvaranjem određenih tipova agrarnog pejsaža kao posljedica specifične ekonomije šireg pograničnog prostora. U skladu sa zahtjevima ratničke organizacije, koja traži veliku pokretljivost i fleksibilnost, ratom opustošen krajiški prostor početkom njegove kolonizacije obilježen je ekstenzivnim stočarstvom transhumantnog tipa temeljenog na stadima ovaca i koza te ekstenzivnoj i neustaljenoj ratarskoj obradi zemljišta. Specifični zahtjevi transhumantnog stočarstva, u kojem se stanovništvo periodički kretalo između zimskih i ljetnih pašnjaka, rezultiralo je znatnim utjecajem na prirodni pejsaž šireg prostora tromeđe. Istodobno, zbog naglašene potrebe za velikim površinama pašnjaka i šuma, stanovništvu povezanom u zadruge odgovarala je disperzna i mobilna naseljenost, što se odrazilo i na oblikovanje specifičnog kulturnog pejsaža karakteriziranog izostankom razvoja većih naselja, odnosno razvojem brojnih patronimičkih zaselaka koji su se zadržali do današnjih dana. Uspostavom nove vojnokrajiške uprave nakon 1699. transhumantna kretanja krajiškog stočarskog stanovništva prestaju biti dominantnim čimbenikom oblikovanja prirodnog i kulturnog pejsaža. Nova organizacija prostora stvorila je nove potrebe u kojima se model planski kreirane stabilne naseljenosti sa sjedilačkom ratarskom proizvodnjom javlja kao osnovni preduvjet efikasne uspostave nove vojnokrajiške uprave. Utjecaj trojne granice nije zaobišao niti gradska naselja šireg prostora triju imperija kojima gravitiraju pojedini rubni prostori. Pri tome se prvenstveno misli na Zadar kao gravitacijski centar dalmatinskog pograničnog zaleđa, Senj kao gradsko središte vojno-krajiškog prostora, te Bihać kao najbliže islamsko-orijentalno gradsko središte turskog pograničnog prostora. Naime, nesumnjiva je činjenica da razvoj gradskog središta uvelike ovisi o njegovu zaleđu. Dakle, pitanje je kako je promjena uvjeta razvoja njihovih zaleđa utjecala na urbani razvoj njihovih gradskih središta, odnosno međuovisnosti seoskog i gradskog svijeta na imperijalnim granicama. I na kraju, uspostavljanje trojne granice snažno je utjecalo na kretanje ljudi (migracije) i roba (trgovina). Ratni sukobi i uspostavljanje nove granice presudno su utjecali na mobilnost stanovništva i dominantne smjerove migracija. Istodobno nova je granica presijecala stoljetne karavanske putove između Dalmacije i njenog zaleđa. Granična linija po prvi je puta označena na terenu i time postala vidljiva. Glavni izvor za proučavanje opisanih procesa, te ukupne ekohistrorijske problematike prostora tromeđe u ovom projektu čine kartografski izvori. Među njima ističemo detaljne karte same granice i Triplex Confiniuma nastale radom komisija za razgraničenje, karte šireg prostora na kojima je vidljiv odraz tromeđe i odnos imperijalnih sila prema ovom prostoru, te planovi pojedinih gradskih naselja kojima tromeđa gravitira, odnosno pojedinih krajiških utvrda. Karte, kao vjerodostojan dokument prostora i vremena u kojem su nastale, predstavljaju nezaobilazan izvor podataka za proučavanje evolucije prostora. Kronološka usporedba više kartografskih izvora omogućuje nam praćenje funkcionalne, morfološke i ekološke transformacije prostora, dakako, uvažavajući pri tome sve relevantne historijsko-geografske čimbenike koji su presudno utjecali na osobine i intenzitet promatrane transformacije. S obzirom na strukturu promatranog prostora, kao sraza triju različitih imperijalnih sustava, osobito je zanimljivo usporediti kartografske izvore sve tri strane austrijske, mletačke i turske. Pri tome valja posebnu pažnju posvetiti tome kako su pojedine od triju sila vidjele ukupni teritorij tromeđe, odnosno vlastiti teritorij naspram onih drugih. Naime, karte često ne odražavaju samo realno stanje, već i htijenja sustava koji se iza njih krije (kartografska politika), odnosno sugestije ili mišljenja pojedinih kartografa (to je osobito došlo do izražaja kod Vitezovića). Zbog velike važnosti same granice, poglavito tromeđe, njeno uspostavljanje odigralo je veliku ulogu i u samoj kartografiji. Stabilizacijom turskog imperija u Bosni i mirom sklopljenim nakon Velikog rata, novoj se granici poklanjala osobita pažnja. Ona se odrazila u kartografiji, potičući vrlo živu kartografsku aktivnost na samoj granici, ali i u širem prostoru tromeđe. Sve tri imperijalne sile osjećale su snažnu potrebu kartiranja svojih novih granica odnosno omeđivanja svojeg teritorija. Vojno-krajiški ustroj tromeđe tome je svakako pogodovao, jer su najveći udio kartografskih radova nosili upravo vojni topografi. Tako 1699. godina predstavlja svojevrsnu prekretnicu, kako u razvoju kartografija triju imperijalnih sila, tako i u kartografskom upoznavanju naše unutrašnjosti, poglavito dinarskih prostora. Sučeljavanje austrijskih, mletačkih i turskih kartografskih prikaza spomenutog prostora, odnosno kronološko praćenje prikaza tromeđe, omogućuje nam identifikaciju transformacije kulturnog pejsaža kao interakcije čovjek priroda u specifičnim povijesnim uvjetima, ali i uočavanje različitosti u viđenju istog problema (mi i oni). Istodobno dobivamo pregled kartografskog upoznavanja prostora tromeđe, kao i uvid u specifičnosti kartografskog viđenja tromeđe od strane austrijske, mletačke i turske kartografije. Interes ovog projekta usmjeren je prije svega na razdoblje u kojem se povijest Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva izravno sustječu, a to je razdoblje od 1527. do 1797. godine, te na prostor u kojem su ta sustjecanja najočitija. To je prije svega prostor mletačkih, osmanskih i habsburških krajina omeđen Zadrom, Senjom i Bihaćem, koji čini jedinstvenu povijesnu cjelinu označenu pojmom Tromeđa. Obilno kartografsko gradivo koje svjedoči o utjecaju formiranja tromeđe na razvoj i transformaciju šireg prostora triju imperija danas je pohranjeno u Hrvatskom državnom arhivu, Državnim arhivima u Zadru i Dubrovniku, Ratnom arhivu u Beču, Državnom arhivu u Veneciji, Sveučilišnoj biblioteci u Bologni, te u turskom arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu. Ta je činjenica do sada otežavala sveobuhvatni uvid u problematiku utjecaja granice na prostor tromeđe. Namjera je ove izložbe da se barem donekle objedine i prikažu mletački, habsburški i osmanski izvori, te ujedno ukaže na značaj komparativnog proučavanja starih karata, kao vjerodostojnog izvora za proučavanje hrvatske povijesti.

kartografija ; kartografski izvori ; historijska geografija ; Triplex Confinium

nije evidentirano

engleski

Cartographic sources for the history of the triplex confinium

nije evidentirano

cartography ; cartographic sources ; historical geography ; Triplex Confinium

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Hrvatski državni arhiv ; Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

1999.

0-000-00000-0

160

objavljeno

Povezanost rada

Povijest