hrvatski

Raznolikost, stanje istraženosti i prostorna distribucija vaskularne flore Hrvatske

Balkanski poluotok je prepoznat kao značajno središte raznolikosti vaskularne flore. Usprkos činjenici da područje Hrvatske sadrži više od 50% svih vrsta Balkana, spoznaje o prostornoj razdiobi α -raznolikosti i odnos osobito vrijednih područja sa zaštitom nisu nikada sumirani i prikazani. Prostorna analiza provedena je na nekoliko kompleta podataka s brojem navoda i brojem svojti po standardnoj jedinici površine. Rezultati su pokazali da se flora Hrvatske sastoji od 4507 vrsta i 1159 podvrsta. Rezidualne vrijednosti oko linearne regresije ovisnosti bogatstva o površini upotrijebljene su kao mjera bioraznolikosti. Pokazano je da je područje Hrvatske najbogatije unutar uzorka od 40 europskih zemalja.Takoñer, pokazana je biološka vrijednost Iberskog, Apeninskog i Balkanskog poluotoka u europskom kontekstu. Na temelju više od pola milijuna nalaza i njihove prostorne razdiobe, pokazali smo da se unutar jedne prostorne jedinice površine 35 km2 u Hrvatskoj može očekivati 542 vrste, te da je s obzirom na ovu vrijednosti najveći dio državnog teritorija podistražen. Obrazložena je prostorna razdioba podataka ovisno o svojem porijeklu (herbarijske zbirke, opažanja, literaturni navodi). Prostorna razdioba središta αraznolikosti pokazala je da su nacionalna "hot-spot" područja u većoj mjeri podudarna s botanički značajnim područjima (IPA) nego je to podudarnost s mrežom zaštićenih područja.

bioraznolikost ; Hrvatska ; prostorne razdiobe ; zaštita

nije evidentirano

engleski

DIVERSITY, KNOWLEDGE AND SPATIAL DISTRIBUTION OF THE VASCULAR FLORA OF CROATIA

Balkanski poluotok je prepoznat kao značajno središte raznolikosti vaskularne flore. Usprkos činjenici da područje Hrvatske sadrži više od 50% svih vrsta Balkana, spoznaje o prostornoj razdiobi α -raznolikosti i odnos osobito vrijednih područja sa zaštitom nisu nikada sumirani i prikazani. Prostorna analiza provedena je na nekoliko kompleta podataka s brojem navoda i brojem svojti po standardnoj jedinici površine. Rezultati su pokazali da se flora Hrvatske sastoji od 4507 vrsta i 1159 podvrsta. Rezidualne vrijednosti oko linearne regresije ovisnosti bogatstva o površini upotrijebljene su kao mjera bioraznolikosti. Pokazano je da je područje Hrvatske najbogatije unutar uzorka od 40 europskih zemalja.Takoñer, pokazana je biološka vrijednost Iberskog, Apeninskog i Balkanskog poluotoka u europskom kontekstu. Na temelju više od pola milijuna nalaza i njihove prostorne razdiobe, pokazali smo da se unutar jedne prostorne jedinice površine 35 km2 u Hrvatskoj može očekivati 542 vrste, te da je s obzirom na ovu vrijednosti najveći dio državnog teritorija podistražen. Obrazložena je prostorna razdioba podataka ovisno o svojem porijeklu (herbarijske zbirke, opažanja, literaturni navodi). Prostorna razdioba središta αraznolikosti pokazala je da su nacionalna "hot-spot" područja u većoj mjeri podudarna s botanički značajnim područjima (IPA) nego je to podudarnost s mrežom zaštićenih područja.

conservation ; Croatia ; diversity ; spatial distribution ; vascular flora

nije evidentirano