hrvatski

Supruge kao nasljednice

Uvođenjem austrijskog Općeg građanskog zakonika u Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju (1853) u nasljednom pravu je u pogledu bračnih drugova bila uklonjena nejednakost spolova. Tako je kod nasljeđivanja bračnih drugova bilo nevažno je li preživjeli bračni drug žena ili muškarac tj. udovica ili udovac. Načelna jednakost u nasljeđivanju bračnih drugova vrlo često nije bila zamjetna, kako proizlazi iz prakse ostavinskih sudova, s obzirom na neke druge odredbe tog zakona koje su žene stavljale u nepovoljniji imovinsko-pravni položaj. S obzirom na široko određeni krug potencijalnih zakonskih nasljednika često se događalo da je, premda su bračni drugovi godinama radili i stvarali imovinu, preživjeli bračni drug imao manje prava na ostavinu nego neki daleki srodnici ostavitelja. Ograničenost pripadajućih nasljednih prava bio je naročito vidljiv u situacijama kada je preživjeli bračni drug bila supruga. Stoga su supruzi često koristili zakonom zajamčenu slobodu oporučivanja kako bi svojim bračnim družicama osigurali veća nasljedna prava odnosno uskladili nasljednopravni položaj preživjele supruge sa stvarnim položajem i odnosima koje su supružnici imali tijekom trajanja braka.

Supruge; nasljeđivanje; Opći građanski zakonik; Hrvatska i Slavonija

nije evidentirano