hrvatski

Izrada katastra sekundarnih šumskih prometnica i analiza sekundarne otvorenosti g.j. „Bovan – Jelar“ i g.j. „Križići“, šumarije Perušić

Privlačenje drva u brdskim i gorskim uvjetima Republike Hrvatske obavlja se po zemlji kretnim strojevima – skiderima, kojima se privuče 95 % izrađenih sortimenata (Sabo 2000). Preduvjet ulaska skidera u šumu je postojanje mreže sekundarnih šumskih prometnica, budući brdska i gorska područja imaju vrlo izražen makro i mikroreljef s obiljem kraških fenomena koji onemogućuju kretanje traktora po šumskom bespuću. Zbog surovosti terenskih prilika sekundarna se šumska prometnica najčešće mora graditi (traktorski put), a rjeđe nastaje višekratnim prolaskom skidera istim tragom (traktorska vlaka). Gustoća traktorskih putova i njihov raspored ovisi prvenstveno o nagibu terena, razvedenosti, kamenitosti i stjenovitosti zemljišta, gustoći i dimenzijama stabala te položaju glavne prometnice na koju se privlači drvo, odnosno mogućnosti pristupa prometnici te prikladnosti prostora za skladištenje drva (pomoćno stovarište). Istraživanje je provedeno na nagnutim brdskim i gorskim terenima gospodarskih jedinica „Bovan – Jelar“ i „Križići“ šumarije Perušić, UŠP Gospić Ciljevi su ovog istraživanja osmišljeni kroz slijedeće zaokružene cjeline: formiranje GIS-a istraživanog područja, izrada katastra primarnih i sekundarnih šumskih prometnica, analiza postojeće sekundarne otvorenosti za različite duljine vučnog uža vitla tipa Adler skidera Timberjack 240 C (30, 45 i 60 m), optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica za primjenjivane sustave pridobivanja drva, analiza novoplanirane mreže sekundarnih šumskih prometnica i troškovna raščlamba novoplanirane mreže sekundarnih šumskih prometnica. Za čitavo je područje istraživanja, i za g.j. „Bovan – Jelar” i za g.j. „Križići”, formiran kompletan GIS. Minimalna gustoća primarnih šumskih prometnica 2012. godine (utvrdili Hodić i Jurušić 2011 za 2012. godinu) na području šuma ove gospodarske jedinice nije postignuta (izgrađeno je 14, 12 m/ha, a kao minimalna vrijednost je utvrđeno 17, 50 m/ha). Sukladno navedenom u g.j. „Bovan – Jelar“ ne postoje temeljni preduvjeti za kvalitetno, racionalno i učinkovito gospodarenje šumskim ekosustavom. Oni će se postići dosezanjem gustoće primarnih šumskih prometnica od bar 17, 50 m/ha za što će, na razini gospodarske jedinice trebati izgraditi oko 8 456 m šumskih cesta uz trošak izgradnje od 2 536 800 kn. U g.j. „Križići“, za razliku od g.j. „Bovan – Jelar“, sa stanjem katastra primarnih šumskih prometnica od 31. 12. 2011. godine, nije dostignuta čak niti minimalna gustoća primarnih šumskih prometnica (12, 64 m/ha, a propisano je 13, 50 m/ha) (definirali Šikić i dr. 1989 za 1990. godinu). Želi li se uskladiti postojeća gustoća primarnih šumskih prometnica sa minimalnom gustoćom primarnih šumskih prometnica 2012. godine (utvrdili Hodić i Jurušić 2011 za 2012. godinu) na području šuma ove gospodarske jedinice bi trebalo investirati 1 404 000 kn za izgradnju 4 680 m šumskih cesta. Tijekom istraživanja je GPS prijamnikom Trimble GeoExplorer 3, snimljeno, 62 392 m sekundarnih šumskih prometnica (traktorskih putova) u g.j. „Bovan – Jelar” i 31 408 m sekundarnih šumskih prometnica u g.j. „Križići”. Postojeća gustoća sekundarnih šumskih prometnica, dobivena izračunom iz podataka o duljini sekundarnih šumskih prometnica i ukupne površine istraživanih gospodarskih jedinica iznosi za g.j. „Bovan – Jelar“ 24, 94 m/ha, a za g.j. „Križići“ 32, 61 m/ha. Analiza postojeće sekundarne relativne otvorenosti u g.j. „Bovan – Jelar“, za sve inačice duljine vučnog uža vitla skidera (30, 45 m i 60 m), ukazuje na nedovoljnu dostupnost šumskoj površini (1). Porastom duljine vučnog uža vitla raste i dostupnost šumske površine ; za duljinu vučnog uža vitla skidera od 30 m dostupno je samo 19, 47 % šumske površine, sa duljinom vučnog uža vitla skidera od 45 m može se pristupiti na 27, 09 % šumske površine dok će vučno uže vitla duljine 60 m dostupnim učiniti 33, 19 % šumske površine. U g.j. „Križići“ analiza postojeće sekundarne relativne otvorenosti, za sve inačice duljine vučnog uža vitla skidera, ukazuje na nedovoljnu dostupnost šumske površine (1). Sa vučnim užem vitla skidera duljine 30 m dostupno je samo 22, 46 % šumske površine, sa vučnim užem vitla skidera duljine 45 m može se pristupiti na 32, 01 % šumske površine, a vučno uže vitla skidera duljine 60 m dostupnim će učiniti 40, 62 % šumske površine. Slijedom polučenih rezultata analize sekundarne relativne otvorenosti nužno je prisupiti daljnjem sekundarnom otvaranju neotvorenih, nedovoljno otvorenih i nekvalitetno otvorenih područja. Rezultati raščlambe postojećih sekundarnih dostupnosti šumskoj površini pokazuju da je položajni razmještaj postojećih traktorski putova te razmak između njih takav da bi pri daljnjem razvoju (unaprjeđenju, nadogradnji) sekundarnog šumskog transportnog sustava najbolje bilo koristiti vučno uže vitla skidera duljine 60 m. Optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica provedena je na čitavoj površini gospodarske jedinice „Bovan – Jelar” (u 75 odsjeka ukupne površine 2 501, 74 ha), dok su u g.j. „Križići” odabrana tri reprezentativna odsjeka koja pri finom otvaranju šuma čine logičnu cjelinu (odsjeci 5a, 6a i 7a ukupne površine 139, 71 ha) i u njima je obavljena optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica. Ukupna duljina sekundarnih šumskih prometnica u g.j. „Bovan – Jelar“ pri novoplaniranom stanju je 238 332 m. Duljina postojećih traktorskih putova je 62 392 m, a novoprojektiranih 175 940 m. Sukladno navedenom, nova sekundarna klasična otvorenost čitave g.j. „Bovan – Jelar“ iznosi 95, 27 m/ha. Nova sekundarna relativna otvorenost je 93, 13 % – izvrsna (5) ; ukupno je za duljinu vučnog uža vitla skidera od 60 m dostupno 2 304, 89 ha šumske površine.

šumske prometnice; planiranje šumskih prometnica; katastar šumskih prometnica; klasična otvorenost šuma; relativna otvorenost šuma; privlačenje drva

nije evidentirano