hrvatski

Sloboda volje i formalni sustav

U ovom tekstu razmotrili bismo neke posljedice koje može imati formalni sustav ako se primijeni na opis ljudskog mišljenja, odlučivanja i djelovanja u vezi problema slobode volje. Znanost poseže za što je moguće strožim i preciznijim opisom i objašnjenjem događaja i objekata. Paradigmatski primjer egzaktne znanosti jest matematika. Ukoliko bi se neki matematički ili fizikalni opis, koji rabi matematiku kao svoje osnovno oruđe teoretskog opisa i objašnjenja, mogao primijeniti na opis i objašnjenje mišljenja, volje i djelovanja, onda se čini kao da ne bi ostalo mjesta za slobodu u libertarijanskom smislu. Libertarijanizam tvrdi slijedeće: djelovatelj, u potpuno istoj situaciji koja prethodi trenutku t i djelovanju d u t, može učiniti i drugačije nego što je učinio u trenutku t ; odnosno, djelovatelj u trenutku t može učiniti i ne-d. U tom smislu mogu biti zanimljive implikacije Gödelovih dvaju teorema nepotpunosti koji se primijenjuju na formalne sustave koji su dovoljno jaki da sadrže npr. aritmetiku. Pitanje je, dakle, da li oni mogu dati jednu od podloga za konstrukciju argumenta da ljudi nisu strojevi te da tako ljudi imaju i slobodu volje. Razmotrit ćemo što o tom problemu kažu Lucas, Penrose, Feferman.

Sloboda volje; libertarijanizam; formalni sustav; teoremi nepotpunosti

nije evidentirano