crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 610305

Zbornik radova

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: Krležina skepsa spram rousseauovskoga idealizma ili rat svih protiv svih
( Krleža's scepticism to Rousseau's idealism or the war of all against all )
Izvornik: Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva Priroda – društvo – politika. Povodom 300. godišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua, knjižica sažetaka / Jurić, Hrvoje (ur.). - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo , 2012. 38-38 (ISBN: 978-953-164-167-8).
Dio CC časopisa: NE
Skup: Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva Priroda – društvo – politika. Povodom 300. godišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua
Mjesto i datum: Zagreb, 22–24.11.2012.
Ključne riječi: Krleža; Rousseau; Vučjak
( Krleža; Rousseau; Vučjak )
Sažetak:
Što se tiče ideosfere 18. stoljeća, u svakom slučaju Krleži je bliži Voltaire od Rousseaua, prema kojemu "ostaje sumnjičav" (Žmegač 1986:23). Navedeno pokazuje npr. Krležina negacija rousseauovskoga idealizma na primjeru vučjega mentaliteta Vučjaka (1923): homo homini lupus (Plaut, Thomas Hobbes), bellum omnia contra omnes (Thomas Hobbes). Upravo u tome kontekstu možemo iščitati Hadrovićevu negaciju Horvatova bijega na selo, negaciju Rousseauova zagovora povratka prirodi za kojega podsjeća kako ga je objavio "Hrvatski pedagoški zbor osamdeset i treće ili devedeset i treće". Pritom u konceptu Krležine antitetičke vrteške, poslužimo se Lasićevom teorijskom metaforom, Hadrovićeva je negacija Rousseauove vjere u prirodnu dobrotu čovjeka izrečena u kontekstu njegove negacije anarhoidne snage zelenoga kadra čiji slom Krleža nikada nije prežalio. I nadalje slijedom Krležine antitetičke vrteške: i dok u dijaloškom eseju Razgovor o demokraciji (1960) Rousseauov koncept demokracije lice A određuje kao "babicu demokracije", lice B (koje očito dijeli Krležin glas, u Genetteovu određenju) određuje kao "fantom", "prost čarobnjački trik". Odnosno, kao što je Nietzsche atribuirao Rousseaua kao "otrovnoga pauka duše, tarantelu", na što nas Matoš podsjeća u eseju Dvjestagodišnjica Jeana-Jacquesa Rousseaua (Vijenac, 1912).
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Projekt / tema: 189-0000000-3626, 189-1890666-0664
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Tiskani medij: da
Upisao u CROSBI: smarjanic@ief.hr (smarjanic@ief.hr), 7. Sij. 2013. u 15:53 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4