crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 610919

Časopis

Autori: Marasović, Katja
Naslov: Kaštel Cipiko u Kaštel Starome
( Cipiko Castle in Kaštel Stari )
Izvornik: Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 19 (2011), 1 (41); 30-41
Vrsta rada: članak
Ključne riječi: Kaštel; Kaštela; Split; Trogir; utvrda
( castle; Kaštela; Split; Trogir; Fort )
Sažetak:
Koriolan Cippico, ugledni Trogirski plemić, vratio se 1474. sa Levanta gdje je kao zapovjednik mletačke galije sudjelovao u ratu protiv Turaka. Iste je godine dobio od Trogirskog kneza odobrenje za izgradnju utvrde u Trogirskom Velom polju koja bi pružila sigurnost težacima nastanjenim na tom prostoru. Naime, nakon pada Bosne 1463. zaprijetila je Dalmaciji, tada pod Mletačkom upravom, opasnost od Turaka. Na nezaštićenom području izvan zidina Splita i Trogira oni su ne samo otimali imovinu nego su ubijali stanovnike ili su ih odvodili u ropstvo. Neki od njih, u nemogućnosti da se sami obrane, bili su prisiljeni pobjeći na otoke ili čak na drugu obalu Jadrana. Kako bi zaustavili egzodus i osigurali poljodjelsku proizvodnju posjednici zemalja na prostoru između Trogira i Splita grade svoje utvrde i uz njih utvrđena naselja gdje su se nastanili njihovi težaci. Na obali zaljeva dugoj 18 kilometara od kraja XV. do kraja XVII. stoljeća sagrađeno je 17 utvrda i 12 utvrđenih naselja. Po tim utvrdama - kaštelima čitav je prostor dobio naziv Kaštela. Do danas se sačuvalo 12 utvrda i 10 utvrđenih naselja unutar 7 naselja: Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. Svako utvrđeno naselje imalo je svoju četu sa zapovjednikom i stalnu stražu na obrambenim zidovima. Utvrde i obrambene zidove naselja sagradili posjednici o svom trošku, a samo je u nekim slučajevima financijski pomogla i mletačka vlast. U utvrdi povremeno stanuje posjednik koji sudjeluje u obrani naselja i nadgleda poljodjelsku proizvodnju. Kaštelanska naselja utemeljena su po srednjovjekovnoj shemi: utvrda posjednika i utvrđeno naselje uz nju. Utvrda posjednika gradi se na hridima u moru ili na samoj obali, a sjeverno od nje na nasipu ili na obali izgrađuje se utvrđeno naselje. Jezgre kaštelanskih utvrđenih naselja uglavnom su pravokutnog tlocrtnog oblika s pravilnom mrežom ulica. Utvrda Koriolana Cippica nalazi se danas na sredini "rive" Kaštel Staroga. To je dvokatna građevina tlocrtnih dimenzija 18 na 23.5 metara s dvorištem u sredini i kulom na sjeveru. Na temelju povijesnih izvora, arhitektonskog snimka iz 1975. godine, istražnih radova u istočnom krilu te usporedbe sa kaštelom Vitturi i kaštelom Stafileo koji su građeni po njegovu uzoru, moguće je sagledati prostorni razvoj kaštela Cippico. Kaštel Cippico sagrađen je 1481. godine na hridima u moru, tridesetak metara od izvorne obale do koje je vodio kameni most. Obrambenim zidom utvrđen je prostor oko kaštela na kojemu su težaci podigli svoje nastambe. Naselje je dobilo naziv Kaštel Stari. Izvan utvrđenog naselja, ispred njegovih zapadnih vrata, sagrađena je župna crkva sv. Ivana. Na morskim hridima s njene zapadne strane sagrađene su još dvije utvrde, jedna obitelji Celio Cega koja je, djelomično preuređena, sačuvana do danas i druga obitelji Andreis od koje su se sačuvali samo temelji u moru. Kaštel se izvorno sastojao od dvokatne rezidencije na jugu i obrambenog dijela na sjeveru. „Piano nabile“ bio je na drugom katu južne građevine i sastojao se od salona sa po jednom sobom na obje strane. Na prvom katu bila je kuhinja, spremište i prostorija za poslugu, a u prizemlju je bila konoba u kojoj se proizvodilo i čuvalo ulje i vino. Na jugu su bila Morska vrata gdjke su pristajali brodovi koji su tada bili glavno prijevozno sredstvo. Ta su vrata ujedno služila i za bijeg u slučaju opasnosti. Obrambeni dio kaštela se izvorno sastojao od dvorišta okruženog obrambenim zidom i trokatne kule na sjeveru. Na sjevernom pročelju kule, nad ulaznim vratima naziru se pod slojem žbuke otvori za lanac pokretnog mosta kojim se pristupalo u kaštel. Vrata kaštela branio je breteš na drugom katu od kojeg su se sačuvale samo konzole koje danas nose balkon. Dvije vertikalne fuge na južnom zidu kule dokazuju da je ona izvorno bila otvorena prema unutrašnjosti kaštela. Obrambeni zid dvorišta bio je visok 7 metara od razine mora, a na vrhu je imao obrambeno krunište i drveni obrambeni ophod. Tragovi tog kruništa i danas se vide na vanjskim zidovima u visini prvog kata. I kula je, također, na vrhu završavala obrambenim kruništem. Nedugo nakon izgradnje kaštel je stradao u požaru te ga je Koriolan Cippico obnovio već 1493. godine "u još boljem obliku". U dvorištu su tada sagrađena dvokatna krila s renesansnim trijemom u prizemlju i lođom na drugom katu južnog krila. Uz vanjske zidove, na drugom katu, uspostavljen je natkriti obrambeni ophod s nizom obrambenih otvora. Ti otvori sa kamenim okvirom u velikom su se broju sačuvali do danas. Kula je tada dobila južni zid i četverostrešni krov. Prilikom obnove kaštela 1493. godine preuređeno je i južno pročelje. Na mjestu ranijih otvora na drugom katu ugrađena su dva renesansna prozora i trifora na sredini pročelja. Ta se trifora nije sačuvala do danas jer je prilikom podjele južne građevine u XVIII. ili XIX. stoljeću preuređena u biforu. Tri su renesansna prozora na prvom katu ugrađena naknadno, vjerojatno u XVI. stoljeću, kada je i prvi kat preuređen za stanovanje. U kaštelu su pronađeni ostatci kamina, pila i drvenog kasetiranog plafona koji su ukrašavali unutrašnjost južne rezidencije Kada je krajem XVII. stoljeća minula opasnost od Turaka kaštel je izgubio svoju obrambenu ulogu zbog čega je njegov sjeverni dio preuređen je za ugodnije stanovanje. Na nasutom terenu, s istočne i zapadne strane kaštela, sagrađene su nove kuće, a sjeverno od njega formiran je trg Brce. U prvoj polovini 20. stoljeća nasula se i obala ispred kaštela u sklopu uređenja rive naselja. Nasipanjem okolnog terena podiže se i razina poda prizemlja za oko 90 cm. Kaštel se postupno dijeli na manje vlasničke jedinice i prilagođava novim potrebama. U dvorištu su zazidani lukovi trijema i uz njegovo istočno krilo sagrađena je prizemna prostorija. Danas kaštel Cippico, transformiran kroz vrijeme i opkoljen kućama naselja, ne odaje, u dovoljnoj mjeri, svoju nekadašnju ulogu. Grad Kaštela postupno otkupljuje njegove dijelove i tek kada se oni objedine bit će moguće provesti sustavna istraživanja i cjelovit zahvat obnove. Budući će projekt vrednovat sve faze razvoja građevine i prezentirati ih na najprimjereniji način.
Izvorni jezik: HRV
Current Contents: NE
Citation Index: DA
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Arhitektura i urbanizam
Puni text rada: 610919.K-Marasovic-Kastel_Cipiko_u_Kastel_Starome.pdf (tekst priložen 3. Ožu. 2013. u 21:40 sati)
Tiskani medij: da
Google Scholar: Kaštel Cipiko u Kaštel Starome
Upisao u CROSBI: kmarasovic@arhitekt.hr (kmarasovic@arhitekt.hr), 10. Sij. 2013. u 09:22 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4