hrvatski

Proračunska potrošnja i ekonomski rast u Hrvatskoj - Kretanja i odnosi tijekom protekla dva desetljeća

Cilj je istraživanja analizirati odnos proračunske potrošnje (državnih rashoda) i djelovanje na rast i strukturu BDP RH tijekom protekla dva desetljeća. Polazna radna pretpostavka (hipoteza) jeste da volumen ukupne proračunske potrošnje (uključivši i vanjski posuđeni novac) nije ostvarivao odgovarajući učinak na rast BDP. U analizi navedenih odnosa koristi se, prije svega, metoda vektorske autoregresije (VAR metoda). Glavni rezultat analize pokazao je da je, u skladu s teorijskim pretpostavkama, struktura rashoda ključna za djelovanje proračunske potrošnje na ekonomski rast. Utvrđuju se pozitivni učinci potrošnje na investicije te kupovinu dobara i usluga te negativni učinci ostalih kategorija tekuće proračunske potrošnje. Pogotovo su nepovoljne tendencije u smanjivanju kapitalnih rashoda u vrijeme recesije, što umanjuje stopu rasta gospodarstva u dugom i kratkom roku. Temeljni je zaključak istraživanja da proračunski rashodi nisu ostvarivali primjeren učinak na rast BDP-a. Stoga, moguće je utjecati na gospodarski rast izmjenama strukture proračunske potrošnje, ali i usmjeravanja javnog zaduživanja prema financiranju investicija.

proračunska potrošnja; bruto domaći proizvod; vektorska autoregresija; struktura rashoda; javni dug

Rad je hrvatska verzija (prezentirana na okruglom stolu) izvorne engleske verzije rada objavljene u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci – Časopis za ekonomsku teoriju i praksu (The Proceedings of Rijeka Faculty of Economics – Journal of Economics and Business 29 (2011), 2