hrvatski

Poimanje slobode i problem identiteta u uspomenama turskih zatočenika

U izlaganju se pokušalo istražiti kako su na svoje zatočeništvo gledali i u kojim su ga si pojmovima predočavali dugogodišnji turski zarobljenici Hans Schiltberger, Juraj iz Ugarske (Sebeški Anonim), Konstantin Ostrovički, Juraj Husti iz Rasinje i Bartol Jurjević. Ta petorica kršćana različita etničkog podrijetla i državno-političkih pripadnosti pali su u tursko zarobljeništvo u vremenskom razmaku od 1396. (Schiltberger) do 1532. (Husti). Nakon dugog razdoblja provedenog u islamskom svijetu, svaki je od njih bio oslobođen i ponovno integriran u kršćansko društvo, da bi tada o svojem iskustvu turskog sužanjstva napisao podrobne uspomene. Budući da su u zarobljeništvu proveli mahom jednako velike (ili čak veće) dijelove života kao i u matičnom kršćanskom svijetu, tu se u konačnici mora postaviti i pitanje njihova "pravog" identiteta, odnosno njegove promjenjivosti ili relativnosti. Pišući retrospektivno o svojim iznimnim životima, oni su se eksplicitno i implicitno razračunavali s pitanjem "tko sam ja" i svoj kulturni, religijski i politički identitet fiksirali i ujednačavali nasuprot izazovima identitetne mnoštvenosti i kolebljivosti koje su iskusili.

zatočenik; Osmansko Carstvo; kršćanstvo; islam; sloboda; identitet

nije evidentirano