hrvatski

Naseljavanje i razvoj alga u obraštajnim zajednicama poplavnog područja Dunava

Istraživanje alga u obraštajnim zajednicama na umjetnim staklenim podlogama provedeno je u dunavskom poplavnom području Kopačkog rita na lokalitetu Sakadaško jezero. Praćene su promjene fizikalno-kemijskih svojstava vode jezera, ukupne biomase obraštaja te kvalitativnog i kvantitativnog sastava alga u dvije eksperimentalne serije. Prva serija je započela u proljeće i trajala je do zime, dok je druga serija obuhvatila razdoblje od ljeta do zime 2010. godine. Kako bi se utvrdila dinamika naseljavanja i razvoja alga sve do postizanja stabilnih zajednica u kojima se sastav alga nije značajno mijenjao, promjene su praćene u kraćim, trodnevnim intervalima, a nakon toga, u dužim vremenskim intervalima odnosno svaka dva tjedna. Tijekom razvoja obraštaja izmjenjivale su se faze rasta i gubitka, a njihova je duljina trajanja ovisila o promjenama okolišnih uvjeta. Razvoj obraštaja započeo je već prvog dana izlaganja podloga vjerojatno zbog brzog naseljavanja bakterija. Naseljavanje alga odvijalo se postupno, a u mikrosukcesijama alga definiranim na osnovu njihova načina prihvaćanja za podloge, utvrđene su tri faze - inicijalna, intermedijarna i kasna. Naseljavanje je započelo prihvaćanjem cijanobakterija u proljeće, a cijanobakterija i klorokokalnih alga u ljeto te dijatomeja koje priliježu uz podlogu. Nakon toga, podloge su naseljavale dijatomeje na kraćim, a zatim na dužim stapkama te nitaste zelene alge što je omogućilo razvoj složene trodimenzionalne strukture i daljnji rast obraštajnih zajednica. Razvoj obraštaja, naseljavanje alga i postizanje stabilne zajednice odvijali su se brže tijekom ljeta nego u proljeće. Plavljenje je dovelo do promjena fizikalno-kemijskih svojstava vode jezera, a velike i dugotrajne poplave tijekom ljeta pridonijele su širenju metafitona i makrofitske vegetacije. Promjene ekoloških uvjeta jezera bile su disturbancija za razvoj obraštajnih zajednica na umjetnim podlogama te je u obje eksperimentalne serije započela faza gubitka. U uvjetima disturbancija značajno se smanjila ukupna biomasa obraštaja, zajednice različite starosti su se ujednačile s obzirom na kvalitativan i kvantitativan sastav alga, a dominantne vrste bile su dijatomeje otporne na disturbancije. S prestankom disturbancija započeo je oporavak obraštajnih zajednica. Ponovni rast odvijao se brže nego u proljeće i ljeto vjerojatno zbog zadržavanja dijela obraštaja na podlogama, a zajednice različite starosti bile su vrlo slične s obzirom na kvalitativan i kvantitativan sastav alga. Sveukupno, obraštajne zajednice u poplavnom području Dunava karakterizirane su velikom raznolikošću vrsta, brzo se razvijaju, osjetljive su na disturbancije, ali imaju veliku sposobnost obnavljanja. Zbog toga su istraživanja obraštaja vrlo bitna u procjeni promjena ugroženih i osjetljivih ekosustava poplavnih područja.

obraštaj; alge; umjetne podloge; dinamika razvoja; poplavno područje

nije evidentirano