hrvatski

Prirodno nasljeđe Tramuntane

Otok Cres je po vrijednosti biodiverziteta, odnosno sveukupnog bogatstva biljnih i životinjskih vrsta, jedan od najbogatijih otoka u Mediteranu. Zbog činjenice da ga 45 paralela sjeverne geografske širine presijeca gotovo popola (a s tog je mjesta jednaka udaljenost do sjevernog pola kao do Ekvatora), po čemu je jedinstven, Cres se sastoji od dva klimatski i vegetacijski posve različita, ali šumama izuzetno bogata dijela koja su odijeljena pašnjacima na kojima pase oko 25.000 ovaca. Prepun je rijetkih i drugdje ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, uz niz zanimljivosti: Cres je jedini veći otok na kojem nema otrovnih zmija, iako je istovremeno, po ukupnom broju vrsta vodozemaca i gmazova (29) na drugom mjestu od svih mediteranskih otoka (više ih ima jedino Krk – 30). Isto je tako jedini otok u Jadranu na kojem živi krtica! Biljni pokrov otoka Cresa vrlo je bogat i raznolik. Na oblikovanje biljnog svijeta ovih otoka utječu sadašnje klimatske prilike, a osobito je izražen utjecaj bure. Od svih Jadranskih otoka, kvarnerski su otoci po broju biljnih vrsta najbogatiji. Na Cresu i Lošinju (zajedno) raste više od 1.500 vrsta, a na svakom od njih po 1.300. Cresu ima i tzv. glacijalnih relikata, odnosno onih iz posljednjeg ledenog doba. Ovdje raste i razmjerno veliki broj endemskih biljaka, kao i čitavih endemskih biljnih zajednica. Neke od endemičnih vrsta naselile su se na ogoljele površine nastale djelovanjem čovjeka, pa su endemični i poznati kamenjarski pašnjaci otoka Cresa npr. pašnjak ljekovite kadulje i kovilja.

Flora i fauna; biološka raznolikost; otok Cres

nije evidentirano