hrvatski

Rodna ravnopravnost žena na hrvatskom filmu u kontekstu hrvatskog poslijeratnog društva - sociološka analiza

Rad povezuje društvene promjene nakon (Domovinskog) rata, istraživanja o posljedicama modernizacije, pojedine feminstičke teorije i teorije o filmu te analizira postojeću literaturu i hrvatske filmove kako bi ukazao na rodnu neravnopravnost žena vidljivu u hrvatskom filmu u kontekstu hrvatskog društva. Nakon pada socijalizma dogodilal se snažna repatrijarhalizacija i progon žena u privatnu sferu. Osim činjenice da je vidljivost žena u hrvatskoj kinematografiji vrlo malena i da se mali broj redatelja poput Kreše Golika i Zvonimira Berkovića, te u novije vrijeme i Matanića, bavvio eksperimentalnim pristupom u obradi ženskog pitanja, u velikoj većini filmova sve se vrti oko egzemplarnih patrijarha, dok je uloga žene izvan bitnog fokusa i ograničena na obiteljsku sferu. Naši filmovi obiluju šovinizmom, seksizmom, ksenofobijom i homofobijom i rijetko koji film sniman je iz perspektive ženskog lika, a nasilje nad ženama provlači se kao lajtmotivski obrazac.

žene; film; Hrvatska; nacionalizam; rodna (ne)ravnopravnost; repatrijarhalizacija

nije evidentirano