hrvatski

Optimizacija sastava cementom stabiliziranih nosivih slojeva kolničkih konstrukcija sa zgurom

U radu je dan pregled mogućnosti primjene različitih alternativnih materijala u cestogradnji te su prikazana neka od posljednjih istraživanja karakteristika slojeva kolnika uz primjenu građevinskog otpada i otpada od rušenja, automobilskih guma, stakla i letećeg pepela. Posebno je prikazana zgura kao otpadni materijal kroz opis procesa proizvodnje i osnovnih svojstava kao građevinskog materijala. U nastavku rada dan je prikaz dosadašnjih istraživanja mogućnosti primjene zgure u cestogradnji od najranijih početaka njezine primjene do najnovijih svjetskih i domaćih istraživanja. Provedenim istraživanjem obuhvaćen je čitav niz ispitivanja kojima je cilj bio utvrditi mogućnost primjene čeličanske zgure kao agregata u cementom stabiliziranim nosivim slojevima kolničkih konstrukcija u kombinaciji s prirodnim agregatom (dravskim šljunkom). Stoga su određena svojstva čvrstoće (tlačna i indirektna vlačna čvrstoća), elastična svojstva (dinamički modul elastičnosti), gustoća te otpornost na djelovanja mraza. Pri analizi svojstava stabilizacijskih mješavina primijenjene su i metode mjerenja brzine ultrazvuka i rezonantne frekvencije kao jedne od standardnih, nerazornih metoda karakterizacije kvalitete betona koje još uvijek nemaju široku primjenu u domaćoj cestogradnji. U cilju definiranja optimalnog sastava cementnih stabilizacija u smislu smanjenja količine prirodnog agregata i veziva, u sastavu mješavina varirana je količina zgure (0%, 25%, 50%, 75% i 100% u odnosu na količinu prirodnog šljunka) te količina cementa kao veziva (2%, 4% i 6% u odnosu na ukupnu masu agregata). Uzorci su njegovani 7, 28, 90 i 180 dana kako bi se utvrdio utjecaj duljine njege na svojstva kao i razvoj čvrstoće tijekom vremena. Rezultati provedenih ispitivanja i njihova analiza pokazali su kako je moguća primjena zgure u cementnim stabilizacijama čime se ostvaruje ušteda prirodnog agregata. Utvrđeno je kako je temeljem 7-dnevnih čvrstoća moguće procijeniti razvoj čvrstoća tijekom vremena (za 28 i 90 dana njege) kao i mogućnost procjene indirektne vlačne čvrstoće temeljem tlačne čvrstoće. Utvrđene su i značajne korelacije brzine ultrazvuka s čvrstoćama te da je moguća procjena čvrstoće materijala temeljem brzine ultrazvuka.

zgura; šljunak; stabilizacije; cestogradnja; nerazorne metode; održivi razvoj

nije evidentirano