talijanski

Linea di confine tra il Mediterraneo e il Continente e la crisi jugoslava

Rat koji je 1991. godine započeo u Hrvatskoj, zahvativši nešto kasnije i Bosnu i Hercegovinu, odvijao se na nekoliko razina. Bio je to jedan rat, ali razotkriju li se svi akteri, nedvojbeno je da se “šahovska partija” igrala na više ploča, pri čemu su sudionici vertikalno u većoj ili manjoj mjeri utjecali jedni na druge. Bez pretenzija da obuhvatim sve njegove prijelaze neću, vjerojatno, pogriješiti navedem li nekoliko tih razina: 1) svjetska razina (najuočljivije artikulirana u političkoj borbi između SAD i Rusije), 2) europska razina (u tihom, iz prošlosti naslijeđenom ratu Engleske i Francuske protiv Njemačke), 3) južnoslavenska razina (u trokutu odnosa Bosna - Hrvatska - Srbija), 4) regionalna razina (brojni lokalni sukobi, primjerice Trebinje - Dubrovnik, odnos na koji ću se fokusirati u ovom izlaganju) i 5) pojedinačna razina (pojedinačni delikti, pljačke, osvete, “etnička” silovanja). Na svim se tim razinama vodio rat. Svaki je od tih ratova imao svoju povijest i svoje uzroke. Tinjao je, kako u kojem slučaju, već godinama, desetljećima pa i stoljećima. Na višoj razini rat je bio rafiniraniji, naizgled manje grub (pa ga strogo terminološki čak ne možemo ratom niti zvati), ali u dalekosežnijim posljedicama, s većim brojem mrtvih. Na nižim razinama poprimao je sve odvratnije oblike, ali, bar u apsolutnim veličinama, s ograničenijim efektima. Jedan od lokalnih ratova, koji se vodio u okviru općeg, bio je rat Dubrovnika i njegovih susjeda, rat na tromeđi Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Taj mikroprimjer pogodan je za analizu jer ima karikaturalna obilježja pa se izoštrenije vidi suština. Kod nekih drugih područja na Balkanu (pogotovo u Bosni), zbog velike izmješanosti stanovništva, dolazimo u opasnost da pojednostavljeno protumačimo taj rat kao etnički sukob. Na primjeru etnički homogenog Dubrovnika (90% Hrvati, katolici), možemo razlučiti da je baza tog sukoba ipak nešto drugo, a da se sukob nacija tek na to nadograđuje, kao jedan razumljivi način homogeniziranja grupa koje su u sukobu.

Dubrovnik; Konavoski rat; diplomacija; razdjel kultura

nije evidentirano