hrvatski

Profesionalni i društveni položaj mladih istraživača

U prilogu Profesionalni i društveni položaj mladih istraživača, propituje se teorijska i društvena relevantnost tog problemsko-tematskog sklopa, osporava se utemeljenost zanemarivanja funkcionalno nevažnih aspekata života i rada istraživača, gradi složeniji konceptualni okvir i analiziraju se dobiveni rezultati istraživanja. S aspekta kadrovskog obnavljanja znanstvenoistraživačke djelatnosti, rezultati ukazuju na jačanje odranije prisutnih nepoželjnih trendova: smanjivanje udjela znanstvenog podmlatka, njegovu prekomjernu feminizaciju i elitnost socijalnog porijekla. Ti su procesi posebno zabrinjavajući u uvjetima drastičnog socijalnog raslojavanja u zemlji. S razvojnog aspekta, prevlast akademskog kadra i marginalizacija istraživačko-razvojnog sektora i eksperimentalnog razvoja, anakrona je i neprimjerena izazovima modernizacije hrvatskog društvenog i privrednog života. Znanstvene performanse istraživačkog podmlatka zamjetno su poboljšane unatoč pogoršanju materijalnih uvjeta rada, što budi nadu da se može očekivati brže usvajanje svjetskih standarda znanstvenog rada i produktivnosti kod mlade znanstvene populacije. Položaj mladih u podjeli rada i utjecaja u znanstvenim organizacijama i zajednicama i dalje proizvodi njihovu marginalniju profesionalnu ulogu, ali ne i izrazito nezadovoljstvo. Materijalne i stambene prilike znanstvenog podmlatka zamjetno su pogoršane. Ishod svih tih kretanja je nezadovoljstvo većine mladih istraživača s društvenim tretmanom znanosti i znanstvenika, s vladajućim modelom društvenih odnosa, pa i sa znanstvenim sustavom. Glavna teorijsko-hipotetska implikacija istraživačkih rezultata jest adekvatnost složenijeg pristupa koji zahvaća najvažnije, uključujući i one zanemarene, značajke ne samo profesionalnog nego i društvenog položaja mladih znanstvenika, kao i subjektivni doživljaj vlastite životne i radne situacije. Temeljna društveno-praktična implikacija rada sugerira da pomlađivanja znanstvenog kadra, korekcije njegovog sociodemografskog i socioprofesionalnog sastava, promjene institucionalne strukture znanosti, poboljšanje socioekonomskog i profesionalnog položaja svih, a osobito mladih, istraživača zahtijeva korjenite promjene društvenog tretmana znanosti, što znači i globalne društvene mijene.

mladi istraživači, profesionalni položaj, društveni položaj, tipovi profesionalnog položaja i uloge, ne/zadovoljstvo vlastitim uvjetima života i rada

nije evidentirano