hrvatski

Erozija ogolina u flišu središnje Istre

Predmet ovog rada su ogoline koje na području središnje Istre predstavljaju izolirane reljefne jedinice. One nastaju u nepostojanom flišnom kompleksu na kojemu se razvija vrlo erozivni površinski tok vode. Ogoline uglavnom obilježava vrlo oskudan vegetacijski pokrivač te visoki godišnji iznosi denudacije. Također ih označava vrlo zamršen splet egzogenih procesa. Istraživanja prezentirana u ovom radu su imala za cilj određivanje najvažnijih čimbenika nastanka ogolina, te određivanje prosječnog godišnjeg iznosa denudacije na njima. Dostizanje navedenih glavnih ciljeva uvjetovalo je podjelu istraživanja na razinu uzorka, izdanka i regije (sliva). Najvažniji egzogeni proces izučavan na razini izdanka je fizičko trošenje, tj. otpornost na fizičko trošenje – postojanost. Zaključeno je da na postojanost najveći utjecaj imaju uvjeti kojima je na površini terena stijena bila izložena tijekom dužeg vremena. Na razini izdanka je određivan prosječni iznos denudacije i to pomoću tri metode (analogna i digitalna fotogrametrija, profilometarska mjerenja). Utvrđeno je da se on kreće od 1 do 4 cm na godinu, te da je veći tijekom intenzivnih kišnih pljuskova kojima je prethodilo dugotrajno sušno razdoblje. Najvažniji segment regionalnih istaživanja je izrada katastra ogolina kojim je utvrđeno da 2% od ukupne površine istraživanog prostora čine ogoline. Prostornim analizama u kombinaciji s različitim laboratorijskim istraživanjima je utvrđeno da nastanak i opstanak ogolina na području središnje Istre u prvom redu ovisi o pojavi koncentriranog površinskog toka u podnožju strmih padina. Kao krajnji produkt svih analiza provedenih u radu načinjena je karta podložnosti formiranju ogolina. Uz navedenu kartu preporučene su i administrativne mjere zaštite za svaku od na njoj prostorno definiranih kategorija osjetljivosti.

Ogoline; erozija; postojanost; denudacija; razvoj reljefa; fliš; Istra

nije evidentirano