hrvatski

Mentalno zdravlje i radno mjesto: cilj i put

Neraskidiva veza sveukupnosti psihičkog i fizičkog zdravlja i socijalnog blagostanja kao sastavnica definicije zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) se nigdje ne potvrđuje tako zorno kao u odnosu mentalnog zdravlja i rada: mentalni poremećaji vrlo često kompromitiraju svekupno socijalno funkcioniranje oboljelog i predstavljaju uzrok nastupanja trajne radne nesposobnosti. U zahtjevima za procjenu radne nesposobnosti, u zajednicama koje prolaze krizna razdoblja, najčešće su psihijatrijske i kardiovaskularne bolesti, pri čemu se više od polovine svih onih koji dolaze s psihijatrijskom dijagnozom, kad se nađu pred invalidskom komisijom, proglašavaju nesposobnim za rad. Time se, s razine pojedinca, njegovo mentalno zdravlje dodatno ugrožava, a s pozicija društva, kriza produbljuje jer je, kao što je rečeno, mentalno funkcioniranje povezano s fizičkim i socijalnim funkcioniranjem ; npr. depresija je čimbenik rizika za razvoj raka i bolesti srca, a osobe koje boluju od kroničnih bolesti imaju znatno veću šansu razviti neku psihičku bolest kao što su anksiozni i depresivni poremećaji. Psihičke bolesti u komorbiditetu s tjelesnim bolestima često ostaju neprepoznate i neliječene, a dokazano je da snažno doprinose povećanju broja i težine komplikacija tjelesnih bolesti, smanjuju kvalitetu života, povećavaju troškove liječenja, povećavaju stopu samoubojstava . Poslodavci trebaju znati što se događa na njihovim radnim mjestima. Ne mogu očekivati neposredne rukovoditelje da ih drže obavještenim o štetnim, nepovoljnim stanjima ili događanjima na dnevnoj bazi. Ključna je primarna prevencija prepoznatih čimbenika, a ne rješavanje ishoda (sekundarna & tercijarna prevencija). Radno mjesto predstavlja važno mjesto za rješavanje i prevenciju mentalnih problema te promicanje mentalnog blagostanja.

mentalno zdravlje, radno mjesto, prevencija

nije evidentirano