hrvatski

Stavovi o genetičkom inženjerstvu

U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja stavova o genetičkom inženjerstvu (GI), provedenog početkom 1997. godine na uzorku studenata (N=685) Sveučilišta u Zagrebu. U odnosu na druga suvremena područja znanstveno-tehnoloških istraživanja, važnost GI procjenjuje se osrednjom (važnija područja: zaštita okoliša i liječenje SIDA-e ; podjednako važna: računalna tehnologija, nuklearna energetika, gen-terapija ; manje važna: oplodnja in vitro, biotehnologija, poljoprivredni pesticidi). Obzirom na opasnosti od negativnih učinaka i zlouporaba, GI se percipira kao visokorizična tehnologija: jedino je nuklearna tehnologija procjenjena kao rizičnija. Primjena GI na ljudima prihvatljiva je samo u otkrivanju i liječenju genetskih deformacija i bolesti, dok se eugenički zahvati "popravljanja" ljudi odbacuju. Velikoj većini neprihvatljiv je transfer ljudskih gena na životinje. Transfer gena sa životinja na biljke također se percipira pretežno negativno, dok je prijenos biljka-biljka i životinja-životinja prihvatljiviji - nešto je veći udio pristalica no protivnika takve intervencije. Stavovi o spremnosti na osobno korištenje proizvoda dobivenih GI pokazuju sljedeće: kad je riječ o prehrambenim proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla i lijekovima, na koje se primjene GI zasad ponajviše usmjeruju, veći je udio onih koji ih ne bi nipošto koristili no onih koji bi takve proizvode koristili bez straha. Još su brojniji oni koji načelno ne odbijaju uporabu tih proizvoda, ali uz njih vežu određene bojazni. Znatan dio ispitanika nema formirani stav o GI te će se njegovo oblikovanje događati s vremenom i kontekstualizirano.

biotehnologija; genetičko inženjerstvo; rizik; stavovi o genetičkom inženjerstvu; tehnologija; znanost

nije evidentirano