hrvatski

Znanje (ni)je roba. Empirijska analiza jednog studentskog prosvjeda

Studija prezentirana u ovoj knjizi utemeljena je na istraživanju studentskog prosvjeda koji se odvijao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u travnju i svibnju 2009. godine, a čiji je temeljni cilj bio realizacija prava na besplatno obrazovanje na svim obrazovnim razinama. Istraživački tim koji je proveo istraživanje sastojao se od dvoje nastavnika i šest studenata i studentica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno metodom ankete na 402 studenta/ica sudionika/ica plenuma. Knjiga započinje kratkim pregledom povijesti studentskog aktivizma te emprijskih istraživanja studentskih prosvjeda u svijetu. Slijedi prikaz relevantnog međunarodnog i domaćeg političkog konteksta u kojemu se prosvjed odvijao i koji mu je prethodio, a nakon toga opis uspostavljanja studentske kontrole nad nastavnim procesom i prostorima fakulteta uz plenumsku i medijsku kronologiju događaja tijekom trajanja studentskog prosvjeda. Osnovni cilj istraživanja bio je provjeriti hipotezu da prosvjednici nisu homogena grupa koja zastupa iste stavove iz istih razloga, već da je riječ o različitim motivima i razlozima prosvjedovanja. Stoga je za potrebe ove studije konceptualno i operacionalno osmišljena moguća tipologiju prosvjednika pri čemu je pretpostavljeno da se pojedini tipovi u većoj ili manjoj mjeri razlikuju u temeljnim karakteristikama, kao i u vrijednosno stavovskim dispozicijama. Empirijski je utvrđeno postojanje šest statistički značajnih latentnih dimenzija, odnosno tipova prosvjednika koji su radno nazvani: Socijalna kritika neoliberalizma u obrazovanju, Prosvjed kao pokriće za nerad, Liderska autopercepcija u kontekstu prosvjeda, „Profesionalni“ prosvjednik, Mladalačko zajedništvo i Nezainteresirani konformist. U rezultatima provedenog istraživanja iznose se brojni podaci koji opisuju prosvjedne aktivnosti studenata, njihove političke stavove, socijalne aspiracije, očekivanja od budućnosti i od samog prosvjeda, njihovo povjerenje u institucije te strahovi od mogućih negativnih posljedice sudjelovanja u prosvjedu. Nakon utvrđivanja sklonosti studenata prosvjednika pojedinim dimenzijama ustavnovljene tipologije prosvjednika pristupa se opširnoj analizi stupnja te sklonosti s obzirom na ostale mjerene karakteristike i stavove prosvjedničke populacije.

Studentski prosvjed ; Filozofski fakultet u Zagrebu ; tipovi prosvjednika

nije evidentirano