Prozodijski elementi u govoru osoba s oštećenjem sluha (CROSBI ID 377103)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Božić Bakušić, Marina
Bonetti, Luka
hrvatski
Prozodijski elementi u govoru osoba s oštećenjem sluha
Cilj istraživanja bio je izvršiti akustičku procjenu tvorbe prozodijskih elemenata kod ispitanika s oštećenjem sluha, a određen je sa svrhom stjecanja uvida u način kojim osobe s oštećenjem sluha tvore prozodijske elemente u govoru, kao i stjecanja uvida u način kojim je kontrola prozodije povezana s obilježjima oštećenja i obilježjima stručne intervencije. Realizacija navedenog cilja istraživanja bila je usmjerena na stjecanje objektivnih informacija koje u kliničkom smislu imaju potencijal da budu iskorištene kao objektivni pokazatelji uspješnosti ishoda habilitacije slušnih i jezično-govornih vještina osoba s oštećenjem sluha. U istraživanju je sudjelovalo 29 srednjoškolaca s prelingvalnim oštećenjem sluha, sa stupnjem oštećenja sluha u rasponu od 61 dB do 120 dB, s prosjekom na boljem uhu od 96 dB. Dvadeset i troje ispitanika bili su korisnici slušnog pomagala, a njih 6 kohlearnog implantata. Ispitanici s oštećenjem sluha odabrani su prema kriteriju dobi (zrelosti), kriterijima oštećenja sluha (oštećenje koje je najmanje u kategoriji umjerene nagluhosti) i kriteriju nepostojanja drugih oštećenja koja bi mogla utjecati na rezultate akustičkog ispitivanja govornih vještina. Uzorak čujućih ispitanika sastojao se od 20 srednjoškolaca prosječne dobi od 18, 9 godina. Statistička obrada podataka najprije je uključila njihovu deskriptivnu analizu. Nakon toga je izvršena diskriminativna analiza kako bi se testirale razlike između ispitanika s oštećenjem sluha i čujućih ispitanika u prosječnoj frekvenciji i varijacijama osnovnog govornog tona, prosječnom intenzitetu govora i njegovim varijacijama, spektralnim obilježjima govora, kvaliteti glasa i tempu govora. T-test za nezavisne uzorke korišten je za analizu promjena osnovnog govornog tona u upitnim i izjavnim rečenicama među ispitanicima s oštećenjem sluha. Za utvrđivanje povezanosti obilježja prozodije govora ispitanika s oštećenjem sluha iskorištena je klaster analiza, kojom su dobiveni „prozodijski“ ili „funkcionalni“ klasteri ispitanika na temelju sličnosti u promatranim prozodijskim obilježjima. Potom je primijenjena diskriminacijska analiza kako bi se testirale razlike između formiranih klastera u stupnju oštećenja sluha. Povezanost obilježja prozodije govora ispitanika s oštećenjem sluha i obilježja stručne intervencije (tipa intervencijskog programa, vrste elektroakustičkog uređaja, dobi njegove dodjele i njegove dnevne uporabe) ispitana je kanoničkom korelacijskom analizom. Rezultati istraživanja pokazali su da ograničenja u slušnom unosu nastala u predjezičnom razvoju značajno mijenjaju način kojim se tvore prozodijska obilježja govora. To uključuje: smanjenje mogućnosti kontrole visine i varijacija osnovnog laringalnog tona u govoru, varijacija intenziteta govora, odstupanja od standarda u distribuciji spektralne energije govora i kvaliteti glasa, smanjenje mogućnosti kontrole tvorbe stanki u govoru te odstupanja od standarda u govornom tempu. Čini se da je magnituda odstupanja od standarda navedenih prozodijskih obilježja govora kod osoba s oštećenjem sluha djelomično pod utjecajem stupnja oštećenja sluha, ali i intervencijskih obilježja, a najprije onih koji su dominantno određeni vremenskom komponentom. Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da ranija intervencija, u smislu ranije dodjele elektroakustičkih uređaja, njihova redovita uporaba i ustrajnost u oralnoj komunikaciji u stručnom pristupu, mogu rezultirati približavanjem standardu prozodije govornika s oštećenjem sluha, odnosno značajno doprinijeti da se mali preostali slušni kapacitet pretvori u veliki potencijal u funkcionalnom smislu. Rezultati ovog istraživanja također pokazuju da to u domaćoj intervenciji u području habilitacije slušanja i jezično-govornog razvoja nije uvijek slučaj te da je za takav razvoj događaja nužno obaviti niz predradnji, prilagodbi i dopuna, kako bi se osigurala stalna stimulacija slušnog puta i slušna povratna sprega dostatna za zamjećivanje i interpretaciju, kao i učinkovitu proizvodnju diskretnih akustičkih tragova na kojima se temelje komunikacijske funkcije prozodije. U čisto praktičnom smislu to uključuje nadogradnju stručnih aktivnosti onima koje su naglašeno usmjerene poticanju razvoja prozodije te onima usmjerenim na savjetovanje i pripremu obitelji i drugih osoba u okolini vrlo male djece opskrbljene elektroakustičkim uređajima, kao i podršku u postupnom stvaranju i prihvaćanju identiteta osobe kojoj funkcionalnost oralne komunikacije proizlazi iz elektroakustički potpomognutih uvjeta.
prozodija; prozodijski elementi; govor osoba s oštećenjem sluha
nije evidentirano
engleski
Prosody in speech of hearing impaired persons
nije evidentirano
prosody; prosodic elements; speech of hearing-impaired people
nije evidentirano
Podaci o izdanju
180
16.07.2012.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Zagreb