hrvatski

Razlozi uvođenja novih strategija suzbijanja žičnjaka

Elateridae (klisnjaci, žičnjaci) vrlo su značajni štetnici ratarskih i povrtlarskih usjeva. Prorjeđuju usjeve kultura rijetkoga sklopa, slabe postojeće biljke, te onemogućuju prodaju izbušenih gomolja krumpira. Štete na usjevima gustog sklopa su manje i teže se uočavaju. Ako iza njih u plodoredu dolazi usjev rijetkog sklopa, prvenstveno krumpir, štete mogu biti vrlo velike. Usprkos lokalnih i povremenih suzbijanja, štete u Hrvatskoj često dosižu 10-30%, a poznati su primjeri totalnih šteta što rezultira potrebom za presijavanjem usjeva. U posljednje vrijeme, usprkos činjenici da je sjetva sjemena tretiranog insekticidima sve učestalija, sve su češće dojave o ponovnim povećanim štetama od žičnjaka. Slična situacija bilježi se i u drugim zemljama, tako da se na globalnom planu bilježi porast brojnosti populacije i šteta od žičnjaka. Porast populacije žičnjaka dijelom je posljedica nemogućnosti kurativnog suzbijanja, nedovoljnog poznavanja biologije, ekologije i faune žičnjaka. Najnovija istraživanja su pokazala da je porast brojnosti populacije i šteta posljedica zabrane i prestanka korištenja nekih prije dozvoljenih insekticida za suzbijanje žičnjaka i uvođenja novih insekticida. U prošlosti su se za suzbijanje žičnjaka koristili klorirani ugljikovodici, organofosforni insekticidi i karbamati. Zbog njihove perzistentnosti ali i načina djelovanja oni su pružali dugotrajnu zaštitu tako da se populacija žičnjaka oporavila tek nekoliko godina nakon njihove primjene. Iz ovih skupina u RH dozvolu još ima samo jedna djelatna tvar, klorpirifos, a svi ostali su zabranjeni. Većina „novijih“ insekticida koji se koriste za suzbijanje žičnjaka uspješno sprječavaju štete od ličinki ali nemaju letalni učinak tako da ličinke uspješno dovrše razvoj do imaga, te populacija nastavlja rasti. Jedini „noviji“ insekticid koji je dozvoljen za suzbijanje žičnjaka, a koji ima letalni učinak na ličinke je fipronil. Budući da je fipronil insekticid visokog rizika za okoliš i zdravlje čovjeka nužno je razviti nove strategije koje se temelje na primjeni niskih doza fipronila. Uspjeh u sprječavanju šteta i redukciji populacije postiže se tretiranjem sjemena kombinacijom niske doze fipronila s nekim insekticidima iz skupine neonikotinoida. U Kanadi razvijaju tzv. „Push-Pull IPM“ strategiju suzbijanja žičnjaka u žitaricama koja se zasniva na sjetvi smjese sjemena žitarica tretiranog i netretiranog fipronilom u niskim dozama. Ova strategija može se koristiti kako bi se parcele na kojima je populacija visoka „očistile“ od žičnjaka prije sjetve ili sadnje drugih kultura koje dolaze u plodoredu u slijedeće dvije do tri godine.

žičnjaci; strategija suzbijanja

nije evidentirano