hrvatski

Razvoj prometnog sustava Zadarske županije u kontekstu litoralizacije Hrvatske

Prometni sustav Zadarske županije neizostavna je karika prometnog sustava Republike Hrvatske, ali i susjednih nam država. Čini ga mreža cestovnih prometnica lokalnog, županijskog i državnog karaktera, međunarodna Zračna luka „Zadar“, međunarodne željezničke pruge M606 (Zadar – Knin) i M604 (Oštarije – Knin – Split Predgrađe), brojne luke, lučice i pristaništa na otocima i u zoni priobalja, putnička pomorska luka smještena u središtu Zadra i teretna luka „Gaženice“. Navedene sastavnice razvijale su se pod utjecajem niza čimbenika, bilo prirodno-geografskih ili socio-ekonomskih. Među socio-ekonomskim čimbenicima istaknuto mjesto zauzima litoralizacija koja je tijekom druge polovice 20. st. odredila razvoj priobalja, a time indirektno utjecala na otoke i zaobalje. Proučavanjem prometne mreže Zadarske županije kroz povijest, razvidan je utjecaj litoralizacije kao i svih ostalih socio-ekonomskih značajki na promet, kao i prostor u cjelini. Sve gospodarske djelatnosti, s posebnim naglaskom na promet, razvijale su se nesmetano u povijesnim razdobljima kada je zadarska regija bila integrirana u jedinstvenu političku zajednicu kao što je to bio slučaj za vrijeme liburnske vladavine, Rimskog Carstva, srednjevjekovne hrvatske države ili Republike Hrvatske. S druge strane u razdobljima odvojenosti od matice države dolazi do perioda nazadovanja gospodarstva u cjelini, a time i prometne mreže. Prometna povezanost Zadarske županije s ostalim regijama Hrvatske, posebice priobaljem, kao i širim europskim prostorom, ključni je preduvjet njezina socio-ekonomskog razvoja. Luka „Zadar“ jedna je od najznačajnijih putničkih luka priobalnog i dužobalnog pomorskog prometa, a ujedno je dio prometnog koridora koji povezuje Srednju i Istočnu Europu sa Središnjom i Južnom Italijom. Jedan od najvažnijih čimbenika uspješnosti turističke destinacije je njezina prometna dostupnost. Blizina najvećih europskih emitivnih tržišta, dostupnost kopnom, morem i zrakom svrstavaju Zadarsku županiju u red turističkih destinacija koje imaju izrazito povoljan geoprometni položaj. Najveći problem s kojim se susreće razvoj turističke djelatnosti Zadarske županije je izrazita sezonalnost. Prioritet je produljiti sezonu te redistribuirati turističke tokove tijekom godine, ali i dana u tjednu. Razvoj prometnog sustava, posebice njegovog autocestovnog segmenta promijenio je gospodarske tokove Zadarske županije. Tako je analizom poduzetničkih zona, gospodarskih aktivnosti gradova/općina u kojima su smještene te njihovim smještajem u odnosu na autocestu A1 utvrđena izravna poveznica razvoja cestovnog sustava s gospodarstvom. S obzirom na trenutno stanje najzapostavljeniji dio prometnog sustava Zadarske županije je željeznički. Dok ne dođe do potpune revitalizacije hrvatske željezničke mreže nije realno niti očekivati povećanje putničkih i robnih tokova željeznicom u županiji. Za razliku od željezničkog zračni promet pokazuje stalnu tendenciju rasta, naročito nakon uvođenja prvih letova niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki. U usporedbi s ostalim zračnim lukama u priobalju Zračna luka Zadar jedna je od najuspješnijih po broju putnika, operacija zrakoplova i broju novouspostavljenih linija. Najveći nedostatak je izrazita sezonalnost poslovanja u svezi s turističkim kretanjima. Autocesta A1 trenutno zadovoljava sve potrebe korisnika. Tijekom zimskih mjeseci javlja se pitanje njezine ekonomske isplativosti, ali je njezina namjena neupitna ljeti za vrijeme trajanja turističke sezone. Prosječni godišnji promet znatno je manji od prosječnog ljetnog. Analizom podataka o brojanju prometa utvrđen je rast broja vozila na gotovo svim brojačkim mjestima u županiji s time da na brojačkim mjestima u zaobalju zabilježen lagan pad kao posljedica redistribucije prometnih tokova prema autocesti. Broj vozila na otocima stagnira zbog relativno visoke cijene prijevoza osobnih automobila trajektom do otoka. Analizom brojnih varijabli metodom interferencijalne statistike utvrđeno je da postoji značajna statistička razlika između broja zaposlenih u tercijarnim djelatnostima u gradovima/općinama priobalja, zaobalja i otoka. Svugdje je broj zaposlenih u neproizvodnom sektoru rastao neovisno o svim ostalim pokazateljima. Premda županija u cjelini pokazuje pozitivne demografske i gospodarske trendove koji su donekle umanjeni gospodarskom krizom 2008., 2009. i 2010., velike su razlike između priobalja, zaobalja i otoka. Analizom podataka u zoni priobalja utvrđeno je da je demografska i gospodarska situacija znatno povoljnija nego je to slučaj u zoni zaobalja. Također utvrđeno je da prometni sustav, u ovom slučaju cestovni, uzevši u obzir da je to jedini vid prometa koji imamo u svim gradovima/općinama županije, nije u značajnoj mjeri različit ukoliko se analiza vrši na temelju gradova/općina podijeljenih unutar prostornih cjelina priobalja, zaobalja, otoka. Cijela županija ima učinkovitu cestovnu prometnu mrežu koja se gradila tijekom druge polovice 20. i početkom 21. st. i najvećim je dijelom usmjerena političkim odlukama. Do svih naseljenih dijelova županije vode suvremene, asfaltirane prometnice najvećim dijelom usklađene s potrebama pojedinca na početku 21. st. Cestovni, pomorski, zračni i željeznički promet u Zadarskoj županiji upućeni su na korištenje priobalja koje generira najveći dio robnih i putničkih tokova koji koriste usluge spomenuti grana prometnog sustava. Upravo stoga litoralizacija je odredila izgled današnjeg, ali i budućeg prometnog sustava Zadarske županije.

Zadarska županija; prometni sustav; litoralizacija; turizam; gospodarstvo

nije evidentirano