hrvatski

Integracija i kolektivna identifikacija u višeetničkim područjima Hrvatske

Osnovni problem doktorskog rada je sociološka analiza kompleksnog procesa (dez)integracije višeetničkih područja u Republici Hrvatskoj. Glavni cilj je rasvijetliti kako su se nejednaka iskustva (dez)integracije višeetničkih područja „mira“ i „sukoba“ odrazila na procese kolektivne identifikacije, etničke odnose, percepciju dinamike etničkog mira i sukoba te percepciju institucija društveno-političkog poretka hrvatskog društva. Istraživana je i uloga aktera i institucija u oblikovanju dinamike etničkog mira i sukoba u analiziranim višeetničkim područjima. Željelo se utvrditi u kojoj su mjeri vrijednosne orijentacije i aspekti identifikacije ispitanika dobri prediktori navedenih društvenih pojava. Temeljna teza rada je da upravo „proizvodi“ društvenih i političkih polja djelovanja, a ne sadržaji identifikacije sami po sebi, oblikuju nejednaka iskustva socijalne (dez)integracije. Društveno-politička polja djelovanja generiraju i u društvenu zbilju implementiraju, dominante društvene diskurse koji stvaraju interpretativne okvire putem kojih akteri razumiju društvenu zbilju, svoj položaj i položaj „drugih“, te usmjeravaju djelovanje u konkretnim društvenim situacijama. Dominanti sadržaji tih diskursa stvaraju temelj za određivanje društvene solidarnosti, usmjeravanje društvenog djelovanja i oblikovanje različitih iskustava (dez)integracije višeetničkih područja. Doktorski rad se sastoji od dva dijela: teorijskog i empirijskog. U teorijskom dijelu analiziraju se temeljna sociološka polazišta razumijevanja procesa (dez)integracije društva, najznačajniji koncepti nacionalne (dez)integracije i identifikacije, te izazovi koje postavljaju procesi kasne modernizacije. Posebni naglasak je dan idejama Delantyjevog i O'Mahonyjevog modela polja nacionalističkog djelovanja i Brubakerovog kognitivističkog pristupa, jer se pokazalo da su iznimno korisni za analizu karaktera etničkih odnosa i nejednakih iskustava (dez)integracije višeetničkih područja na subnacionalnoj razini. U središnjem empirijskom dijelu rada analizirano je kako su se nejednaka iskustva (dez)integracije diskurzivno oblikovala u idejama i praksama ispitanika iz analiziranih područja. Podatci su prikupljeni metodom ankete i intervjuima, a za obradu podataka su korištene procedure univarijatne, bivarijatne i multivarijatne statističke analize. Rezultati su potvrdili glavnu hipotezu rada. Utvrđena je značajna razlika između analiziranih područja u prihvaćanju pojedinih vrijednosnih orijentacija, identifikacije ispitanika, propusnosti etničkih granica, percepcije društveno-političkih poredaka bivše Jugoslavije, Republike Hrvatske i Europske unije. Značajne razlike između područja su se javile i u interpretaciji uloge društvenih čimbenika koji su devedesetih godina dvadesetog stoljeća bili odgovorni za nastanak etničkog sukoba ili očuvanja etničkog mira u višeetničkim područjima Hrvatske. Pored navedenog, pokazalo se da sadržaji identifikacije sami po sebi nisu dobri prediktori percepcije i stavova ispitanika o različitim društvenim pojavama. Glavni zaključak rada jest da je društveno-politički diskurs u područjima „sukoba“ značajno više „etniziran“ nego onaj u područjima „mira“.

socijalna integracija; sistemska integracija; identifikacija; etničke granice; višeetnička područja „mira“; višeetnička područja „sukoba“

nije evidentirano