hrvatski

Cvjetne gredice kao element tradicijskog seoskog vrta Slavonije i Baranje

Autohtoni ambijent seoskih dvorišta Slavonije i Baranje nezamisliv je bez pažljivo kreiranih gredica sa starim sortama ukrasnog bilja (hortenzija-Hidrangea, božur-Peonia officinalis, ruža-Rosa, jorgovan-Syringa Mill.), koje čine skladnu cijelinu zajedno sa cvjetnim kompozicijama jednogodišnjih (cinia– Zinnia elegans, kokotić– Delphinium ajacis, neven–Callendula officinalis, dragoljub– Tropaeolum majus, slamnati cvijet– Chelicrisum bracteatum, zijevalica–Antrrhinum majus i dr.) i dvogodišnjih cvjetnih vrsta (potočnica– Myosotis palustris, turski karanfil– Dianthus barbatus, šeboj–Cheiranthus cheiri) te trajnica (srdašca-Dicentra spectabilis, kokotić- Delphinium, plamenac-Phlox sp., zvjezdan-Aster sp. i geofita (carski ljiljan–Lilium candidum, perunika–Iris germania, zumbul–Hyacinthus orientalis, dalia–Dahlia sp., sunovrat– Narcissus poeticus) postavljenih tako da tijekom cijele godine dolazi do izmjene cvatnje, boja i mirisa. Takve cvjetne gredice najčešće se nalaze uz trijemove kuća i predstavljaju prelazni dio iz kuće u dvorište, protežu se pored staza u dvorištu koje su popločane ciglom, uz zidove susjedne kuće, a uokvirene su travnjakom ili omeđene bordurom od šimšira (Buxus) ili ogradicom od cigle obojene krečom. Biljke su raspoređene po visini i to u redove, tako da su najniže biljke naprijed, a više otraga. Neke trajnice (muškatli– Pelargonium sp., fuksie-Fuchsia) tijekom toplog dijela godine nalaze svoje mijesto u gredicama, ali se u jesen vade iz zemlje, stavljaju u posude i unose u kuće, najčešće se smještaju u prozore. Cvjetne gredice sa autohtonim vrstama cvijeća trebale bi postati sastavni dio tradicijskog seoskog vrta Slavonije i Baranje.

cvjetne gredice ; tradicijski seoski vrt Slavonije i Baranje

nije evidentirano