hrvatski

Osmanski krajiški prostor: rat i društvo u jadransko-dinarskom zaleđu u 16. i 17. stoljeću

U središte istraživanja disertacije postavljeno je osmansko pogranično društvo jadransko-dinarskog zaleđa koje se od prvih osmanskih osvajanja u 15. stoljeću pa do kraja 17. stoljeća razvijalo unutar osmanskog političkog, vojnog, gospodarskog i društvenog sustava, kao i islamsko-osmanske kulture i civilizacije. Uslijed pograničnog položaja navedeno je područje bilo organizirano kao vojno ustrojeno krajište Kliškog, Krčkog i Hercegovačkog sandžaka. Iako je činio tek ulomak pograničnog područja Osmanskog Carstva u Europi, bio je to iznimno važan odsječak osmanskog vojnokrajiškog bedema na kojem je Carstvo graničilo s dvije tadašnje vodeće kršćanske imperijalne sile (Habsburškom Monarhijom i Republikom Venecijom), s kojima se borilo za prevlast u srednjoj i sredozemnoj Europi. Stoga je ovaj jugozapadni rub Carstva imao veliki značaj u imperijalnim planovima Porte. U radu se nastoje uočiti elementi koji su u društvenom, demografskom, gospodarskom i kulturnom smislu izdvajali taj prostor od ostatka Carstva, kao i sličnosti povijesnog razvoja s drugim dijelovima Carstva. Rad je nastao na temelju istraživanja pretežno neobjavljene arhivske građe koja se čuva u Istanbulu, ponajviše poreznih i vojnih popisa te registara sultanskih naredbi. Disertacija je koncipirana kao studija osmanskog pograničnog društva u dugom trajanju s elementima „serijalne historije“ iz područja vojne, demografske, socijalne i ekonomske povijesti. Poseban znanstveni doprinos predstavlja činjenica da se prvi put u hrvatskoj historiografiji u središte istraživanja postavlja osmanski pogranični prostor i društvo.

jadransko-dinarsko zaleđe / krajište / osmanski serhad / porezni popisi / vojni popisi / sultanske naredbe / 16. i 17. stoljeće / vojna; demografska i ekonomska povijest

nije evidentirano